|
|
#121
04-08-2008, 12:26
|
||||
|
||||
stiv, kad sam se poslužio analogijom s kvadratnim jednadžbama i zbrajanjem, upravo sam htio reći to isto što si ti napisao. mislim da je to jasno. međutim, darac11 se našao uvrijeđenim.
kako je on isto upotrijebio (neadekvatnu) analogiju s učenjem voženje auta, volio bih vidjeti šta bi mu rekao instruktor u auto školi kad bi ga na drugom ili trećem satu vožnje pitao da mu objasni kako se auto zanosi i okreće pomoću ručne kočnice.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit 
|
|
#122
16-09-2008, 19:52
|
||||
|
||||
|
Najjače je kad si na nekoj probi (koju netko ravna) i kad ožežeš na kontri a bračiste se muče s melodijom dok ti kidaš žice svojim znanjem sviranja E-akorda
 , a ovaj te mora utišavat. Cool, zar ne? A šutiš koliko to boli tvoje nejake prstiće pa skoro svisneš kad vidiš vlastitu kožu na žicama.Osim toga, zanima me uloga akorada koji nisu toliko zastupljeni ali ipak nužni za sviranje poput C+, Hm-5, D°, G4 ?
|
|
#123
01-10-2008, 19:23
|
||||
|
||||
|
oduvijek me zanimalo
a nikako da pitam maestra kad sam imao prilike!!!
da li postoji neki naziv za slijedece : recimo pjesma je iz D dura i refren ide u G dur (ono najosnovnije),a moze bit iz D dura, ali refren ide u A dur ili pak iz D, a refren u hmol,itd... !!! da li postoji neki naziv za to ??? ne znam da li me razumijete! ako mi netko kaze e ta pjesma ti je napravljena sa xxxxxxxxxxx i da ja odma znam da recimo refren ide u mol ili tako nesto,naravno prije nego sto sam ju cuo!!!
__________________
kECELJICA dO cICA  cURU vATA gROZNICA vATAT ćE jE i kOLERA jER nEMA šVALERA vATA ćE jE bOLEST jACA jER nEMA sVIRAČA eJ sVAKA cURA vOLI tAMBURAŠA a kONTRAŠA i cURA i sNAŠA 
|
|
#124
01-10-2008, 19:38
|
||||
|
||||
|
nisam siguran da sam baš točno skužio šta pitaš. daj neki primjer.
npr. balaševićeva al se nekad dobro jelo počinje u a molu, a refren je u a duru. zaustavite dunav krene s e molom, refren je u G duru... (bogdan je rekao da je originalni refren bio u E-duru, a on i janika su ga šibnuli u g dur) uglavnom, sve kombinacije su moguće, nema nekih teorijskih pravila koje bi to ograničavale. osim univerzalnog pravila: ako dobro zvuči, dobro je - ako loše zvuči - ne valja. ostalo ne spada u pravila, nego se može reći da refren često skače u paralelni mol ili paralelni dur. kao u primjeru zaustavite dunav. nekad se mijenja u istoimeni mol ili dur (al se nekad dobro jelo). nekad ide za kvartu gore, kako si ti naveo iz D u G. kod mađarskih pjesama i onih koje su pod mađarskim utjecajem (međimurske, podravina) se događa da pjesma počne u jednom tonalitetu, pa se ista tema ponovi kvintu više pa tek onda slijedi refren koji može biti u prvom ili drugom tonalitetu, ili u nekom od paralelnih durova/molova. primjer : rožica sem bila, rožica več ne bum. krene u c-molu, pa se ista tema ponovi u g-molu i onda ide refren opet u c-molu. ki su dečki črlejnejši ide: c-mol, pa tema u g-molu, refren u es duru (paralelnom sa c-molom)
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 01-10-2008 at 19:40.
|
|
#125
01-10-2008, 20:13
|
||||
|
||||
|
recimo becarska tuga od skore ide iz G dura,a refren iz D!!!
snasa iz E dura refren ide u A!!! budi nocas mirno more A dur, refren opet iz A!!! rekli ste da kad ide iz D u refren G dur da je to za kvartu gore (to sam trazio,pojam koji objasnjava taj prelaz), da li je onda iz G dura u refren D za kvartu dole (i jos da pojasnite za kvartu dole,nesto 4,ali.......)???
__________________
kECELJICA dO cICA cURU vATA gROZNICA vATAT ćE jE i kOLERA jER nEMA šVALERA vATA ćE jE bOLEST jACA jER nEMA sVIRAČA eJ sVAKA cURA vOLI tAMBURAŠA a kONTRAŠA i cURA i sNAŠA
|
|
#126
01-10-2008, 20:22
|
||||
|
||||
|
Da ne ulazim u male i velike (sekunde, terce itd.).
Imaš C-dur ljestvicu. C D E F G A H (C) --2 3 4 5 6 7 2 - sekunda 3 - terca 4 - kvarta 5 - kvinta 6 - seksta 7 - septima Ak' si skužio dobro, ak' ne - jebiga... Prouči malo osnove muzičke teorije. P.S. Kome nije dobro moje laičko pojašnjenje nek objasni sam.... :P
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#127
01-10-2008, 22:22
|
||||
|
||||
|
Ja mislim da je on pretpostavio da postoje neki odredjeni "sabloni" i da ti sabloni imaju neke svoje nazive.
Tako na primjer pjesma "ima dana" ima neki sablon, nazovimo ga "lagan sablon", pa se onda moze pretpostaviti da je on naucio taj "lagan sablon", i kad naleti neka druga pjesma, koju ne zna svirati, recimo "u ranu zoru", onda mu se kaze sviraj "lagan sablon", i on misli da je to to... Kao sto i drugi vec rekose, takvih "precica" nazalost nema, niti takvih sablona, ali ima nesto, jedan od najlaksih "sablona" koji ce ti zaista puno "otvoriti oci" su recimo kvintni i kvartni krug, Hrvoje spomenu osnove muzicke teorije, tu to mozes naci i prouciti.. 
__________________
Neki ostanu praznih ruku čak i kada se uhvate za glavu !!!
|
|
#128
02-10-2008, 13:21
|
||||
|
||||
|
Quote:
ali evo i slike još jednom kao što vidiš G i D su susdjedi na kvintnom krugu. promjena iz jednog u drugi je najčešća. važi za obadva smera, čak je i glazbeni efekt takvih modulacija sličan, bez obzira na smjer. prelaz iz G u D se može promatrati kao skok za kvintu gore ili za kvartu dolje. prelaz iz D u G se može promatrati kao skok za kvartu gore ili za kvintu dolje. kako kad. isto vrijedi i za bilo koja 2 susjedna tona na kvintnom krugu, svejedno ideš li u smjeru sata ili suprotno. znači, ako si krenuo iz F dura ideš u B dur, ili u C dur. ovakav kvartni ili kvintni pomak (modulacija) se često koristi kad su muzičke fraze kratke, pa uzastopno ponavljanje te kratke teme brzo postane naporno, dosadno za slušanje. zato se mijenja tonalitet, da se izbjegne monotonost. to je časti slučaj u folkloru, jer su folklorne teme (dučec na primjer) kratke, a koreografija zahtjeva da se ponavlja 16 puta... onda ne preostaje ništa drugo nego šaltati se po kvintnom krugu s tonalitetima. sjećaš se dučeca ili starog sita iz igk, dok si tamo svirao... E-A-E-H pa tako nekoliko puta.  plesači to zovu "visoka i niska tema".i s nekim škorinim pjesmama je slična stvar, ima kratku frazu. prva mi na pamet pada njegova stara pjesma: jao meni, majko moja stara, raspuklo se srce u bećara.... jednu strofu pjeva u A duru, drugu u E duru... u svakom slučaju kako dijete učeći matematiku uz to što mora razmišljati i zaključivati, neke stvari, kao tablicu množenja da 10 mora naštrebati napamet. isto tako svaki svirač, pogotovo kontraš ili basista bi trebao osim ljestvica napamet znati i ovaj kvintni krug. to je tablica množenja. preciznije, taj krug se zove kvintni-kvartni krug, zavisno od smjera u kojem pratimo kružnicu. kvintni krug je skraćeni naziv.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#129
02-10-2008, 16:33
|
||||
|
||||
|
kada sam poceo svirati nisam znao taj krug i nikako mi nije bilo jasno kako iz D dura se ide u G dur!
onda mi je frend konacno pokazao kvintni krug i onaj znak "peace"  i onda su neke stvari sjele na svoje mjesto!!!krenuo sam ga ucit napamet (_ebiga sta da kazem, tek sam vidim koliko je to bilo ludo)!tek kad sam poceo malo konkretnije svirati,kad sam savladao hvatove i kvintni je sjeo i sad ga znam za cijeli zivot! al ono sto je maestro napisao, u biti to sam trazio kvintu gore, kvartu dolje! znam da bi se o tome moglo sad jos i dalje razglabat, ali mislim da bi mi bilo tesko ovako preko teksta skuzit neke stvari,jer nemam dovoljno teorije u glavi! ja sam samouki sluhista i ponosim se time !nikad nije kasno za nesto nauciti,al sad jednostavno nisam u mogucnosti. kao sto je antiprotivan rekao,naucio sam jedan sablon i onda kad se pojavilo nesto drugo, mol recimo, onda je opet bilo,a zast sad tu mol ide i kako cu znat da ide mol. edit : tek sad sam vidio slikicu, al ja znam za drugu "verziju",kruznica - E F FIS G GIS A B H C CIS D DIS i njihovi paralelni molovi i onda kad recimo spojimo D,G i C dobijemo onaj peace znak koji sam spomenuo jel moze objasnjenje u cemu se razlikuju ova dva kruga? procitao post od maestra o ovom krugu - prva liga
__________________
kECELJICA dO cICA cURU vATA gROZNICA vATAT ćE jE i kOLERA jER nEMA šVALERA vATA ćE jE bOLEST jACA jER nEMA sVIRAČA eJ sVAKA cURA vOLI tAMBURAŠA a kONTRAŠA i cURA i sNAŠA
Last edited by dROGAR; 02-10-2008 at 16:47.
|
|
#130
03-10-2008, 23:09
|
||||
|
||||
|
Već sam spominjao na forumu jedan alternativni štim kontre koji sasvim dobro funkcionira pa me zanima jel' možda još kojeg kontraša to zanima. Štim koji koristim za zajebanciju i improvizaciju "po doma" je DGAD (od najnižeg prema najvišem tonu) i na toj kontri je moguće odsvirat neke akorde koji se ne mogu lako (ili nikako) uhvatiti na standardnoj D ili E kontri.
Inače to je modifikacija jednog poprilično popularnog gitarskog štima DADGAD s kojim sam se upoznao preko brata koji voli i svira irsku glazbu. Naravno na gitari taj štim zvuči moćnije jer ima još D i A ton ispod ovih koje ima kontra. Možda i bolje da nikog to ne zanima pa mogu biti najbolji DGAD kontraš na svijetu...  Inače, ona moja improvizacija na "home recording" temi je odsvirana na DGAD, i pratnja i solo... http://www.box.net/shared/vjdk0ubcul Možda još nešto snimim ne bih li zaintrigirao i zainteresirao kontraše da svoju "rezervnu kontru", ak' imaju dvije, preštimaju na DGAD. Naravno, taj štim nije baš učinkovit za standardnu tamburašku glazbu, al' za neko eksperimentiranje - Sad sam malo spuštao kontru da vidim do kud bi se mogla spustit a da još zvuči nečemu. Čist ok se svira na H-dur-fraj... EDIT: Ne moram ni spominjat da se "benda" bez beda jer su žice sad manje napete...
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...” Last edited by Hrvoje; 03-10-2008 at 23:13.
|
|
#131
03-10-2008, 23:17
|
||||
|
||||
|
viđao sam kontre naštimane kao 4 donje žice gitare: d,g,h,e...
a ovo sa štimanjem gitare... jimmy page je za neke stvari preštimavao gitaru na ge fraj d-g-d-g-h-d (od debele prema tankoj)
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#132
03-10-2008, 23:23
|
||||
|
||||
|
Je, "open" iliti "fraj" štimovi su super za sviranje sa slajdom, zato se i na standardno naštimanu kontru da izvoditi dosta stvari sa slajdom. Npr. ovaj instrumental sam skinuo i sasvim dobro zvuči na kontri (iako nekad fali sustaina) - http://www.youtube.com/watch?v=ogxTQXAgY3Q Upozorenje: melodija je jako zarazna i postoji tendencija da će vam se vrtiti u glavi neko vrijeme.
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#133
05-10-2008, 21:07
|
||||
|
||||
|
nisam siguran gdje postaviti ovo pitanje, pa nek bude ovdje. za sada.
pitanje je ustvari za majstore, dvojica su na forumu aktivna, a mene zanima... kroz praksu se pokazalo da nekom majstoru bolje ispadaju kontre od bračeva. kod nekog dugog je suprotno. (ovaj slučaj da su bolji bračevi od bugarija sam uočio recimo kod mataka) gez i bocan su bili specijalisti za primove, po mom nekom ukusu i razmišljanju, dok su kudlik, torma i beli manje čuveni po primovima, a više po basprimima i kontrama. kos je jedno vrijeme bio poznat po dobrim basevima. s druge strane, svi su radili sve vrste tambura. što je razlog tome? posebno me zanima matakov primjer (bračevi dobri, kontre li-la), a ustvari se radi o oblikom i načinom gradnje istim, čak i dimenzijama približnim instrumentima. evo, i gilg je krenuo s uspješnom serijom bračeva, svi ih hvale po forumu i šire. dok za njegove kontre još nismo čuli toliko pohvala.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#134
06-10-2008, 00:14
|
|||
|
|||
|
maestro postovanje..jaako dobro zapazanje i jos bolje pitanje nama majstorima zasto vam svi instrumenti bas nisu(barem ne konstatno) dobri kao onaj jedan koji nekog majstora izdigne...spomenuli ste mataka za kojeg sam se i sam uvjerio isto..bracevi su mu gotovo kao jednojajcani blizanci(i moram priznati sasvim upotrebljivi i o.k., da nehvalim sad bas pretjerano jos uvjek zivucu konkurenciju, ha ha)...ma naprotiv ako je nesto dobro onda je dobro i gotovo
 ..al evo spomenuli ste ovu problematiku koja me(a sigurno i druge kolege) i sama zaokupila jer svaki od nas bi sigurno htio pobrati lovorike da ga tamburasi hvale na sva usta da je majstor za sve, i jos tome kada bi ponio tutulu najboljega ma kus bolje rodjace!?!?...........ali sada dolazi onaj neizbjezni ali....neznam sto da kazem a da stvar bude lakse pojmljiva, ali dobro reci cu ovo pa ce mozda zvucati dovoljeno uvjerljivo, ipak kao i u vama sviracima tako i u nama majstorima ima nekakav kod nekakav gen koji predodredi neku posebnu ljubav u nama prema jednom instrumentu vise nego prema ostalima...dakle kao sto ima i vas tamburasa koji ste toliko muzikalni i nadareni mozda da bi svaku od tambura mogli svirati sa jednakim uspjehom, ipak ta predodredjena ljubav prema onom jednom ucini svoje i opredijelite se samo za jedan jedini, ali ako za dva opet onaj jedan svirate bolje od od onog drugoga, pa i ako se odlucite biti muzicki pedagozi i uhvatite se u kostac sa svima(da bi pisali arangmane, ili poducavali mladje tamburase), opet vam onaj jedan lezi na srcu vise nego li sva ostala cetri....dakle, tu vam pokusavam skrenuti misli da i kod nas postoji taj psiholoski momenat gdje mi vise uzivamo radeci jedan instrumenat u odnosu na drugi...pa ako se tijekom nase dijelatnosti uz steceno iskustvo i izgradimo u svestranog graditelja koju je "prokuzio materiju" pa nam onda podje za rukom da i vise instrumenta gradimo sa uspjehom, opet taj psiholoski moment najvece ljubavi prema onom jednom uvjek iznova kada god ga gradimo tjera nas da si nedozvolomo kiks, odnosno da tjeramo mak na konak ili da budem konkretan pri izradi mu posvetimo uvjek vise paznje nego li ostalima, dok nam se dogodi (bilo ponekad, bilo gotovo uvjek) da kada radimo ostale ta duznja paznja ipak izostane i onda ispadne sto isopadne..naprave se nehoticne(ne i namjerne) greske u koracima i rezultat ne puruci uspjeh koji se ocekivao..a neuspjeh onda stvori averziju koja onda rezultira gubitkom interesa i onda se cak dogodi da se pojedini graditelj koncentrira samo na jedan ili dva instrumenta a izradu ostalih cak poptpuno zapostavi, odnosno gradi ono sto bi se reklo "za nuzdu" jer je morao posto je narudjba bila takva da se nije moglo izbjeci..dakle kada vam kompletan orkestar(kud ili skola) biva narucen a vi ste kao graditelje dobili termin do kada se to treba napraviti takve stvari se onda jos i cesce dogadjaju da se favoriziraju "ljubimci" a malo zapostave oni zvani "nuzno zlo" i onda se desavaju tolike razlike u kvaliteti.....eto, to je onaj psiholoski ljudski faktor koji moze biti presudan za takve razlike u kvaliteti izrade kod jednog te istog majstora.........druga stavka moze biti ta da se ipak zbog tih razlika koje sam spomenuo medju samim instrumentima svaki od nas ipak toliko ne izdefilira u uspjesnog graditelja, ili da budem bukvalan ne skuzite sve cake koje odredjuju da doticni instrument ispadne bas onakav kakvo ga trziste trazi jer budimo realni zvuk jednog basprima i jedne kontre sto je usporedio maestro svu dva svijeta razlicita gotovo dan i noc..dakle nema veze sto su oni konstrukcijski naoko slicno gradjeni, ima tu itekakvih "sitnih" razlicitosti koje kontri daju ton toliko karakteristican kao izrazito ritmickom instrumentu u odnosu na basprim koji je ipak jedan izrazito solo instrument...i sad ako se nekome dogodi prije uspjeh sa jednim koji mu odmah napravi i jedan marketinski prostor(dakle napravi se ime, brand) i graditelj si osigura dovoljan broj musterija da mu egzistencija nije vise u opasnosti, logicno je a i ljudski da nece sada vise ulagati toliko truda i vremena u one koji mu se bas i nisu "potrefili" ono sto bi se reklo od prve pa se onda drzi kao pijan plota tog instrumenta a ostale zapostavi i iz tih razloga nikada ne dodje na jednak nivo kvalitete sa ovim ostalima, sto takodjer uopce nije tako losa stavka jer onda iza sebe ostavi poprilican broj takvih izrazito dobrih instrumenta iste vrste sto u svestranoj produkciji nikada nije slucaj jer je uvjek produktivniji onaj koji radi samo jedno te isto...a to se onda osjeti i u "djepu" sto budimo realni takodjer nije zanemariva stavka.....
|
|
#135
06-10-2008, 01:13
|
||||
|
||||
|
Quote:
Pošto je Majstor Tolj i ovaj put bio brži, nema smisla da sad tupim isto jer se i slažem 100% sa svime što je napisao.. Jedino bih dodao, što se naše radione i trenutne situacije konkretno tiče.... Sa basprimovima smo najviše dogurali, očigledno,al to ne znači da ćemo zapostaviti ostale tamburaške instrumente.... Stremimo tome da ih sve uzdignemo na jednake grane i radimo na tome,samo što to ne ide tako brzo jer smo konstano pod radnom opsadom,a radimo i na drugim, ne tamburaškim projektima.. Pitanje je vremena,a ne namjere...dok kvantiteta jedne vrste tambure ima veze i sa usavršavanjem i brušenjem iste.
__________________
http://gilg.blog.hr/ http://www.flickr.com/photos/29388654@N02/ Svakoj tamburi jedno jaje snagu daje.. Gosp. M. S. Gilg - Sisak Javljamo Vam da smo tambure primili 10 IV 1934. u najboljem redu i vrlo smo zadovoljni sa njima pa ćemo i nadalje ostati Vaše mušterije. Sa štovanjem Fran Subert Eysden Ste Bar`ce , Belgie
|
|
#136
07-10-2008, 11:01
|
||||
|
||||
|
Quote:
u biti to me je i zanimalo... objašnjenje s graditeljskog aspekta razlike u pristupu gradnji dva naoko slična instrumenta, a različita po načinu sviranja. matakovi instrumenti su mi tu dobar primjer, jer je kod brača izgleda našao rješenje, formulu koja šljaka, a kod kontre baš i nisam siguran. imam dojam da mu fali još neki detalj, neka caka, pa da i to riješi. možda je odgovor u različitoj veličini korpusa (zvučne kutije ) i parametrima koji su uz to vezani?možda bi bilo bolje da sam postavio pitanje u vezi graditeljskih razlika između kontre i e-brača (čelovića). ta dva instrumenta su još sličnija, i po veličini, i po menzuri i po tonskom rasponu, ali razlike vjerujem da postoje. inače, možda će nekome zvučati čudno, ali ja kod isprobavanja basprima i donošenja odluke da li kupiti ili ne taj instrument obavezno, pored svega ostalog probam odsvirati i par akorda na njemu, u različitim pozicijama. tu se radi o mom osobnom ukusu, ali volim basprim koji zvuči kao dobra kontra kad se na njemu zvekne nekakav a dur ili d mol... volim da taj akord zazvuči "popunjeno", što kod basprima nije uvijek slučaj... valjda na takav način lakše osjetim bogatstvo ili nedostatak alikvotnih tonova. i to mi je jedan od važnijih "testova" kod isprobavanja bračeva. kontraš ostaje kontraš i kad svira druge tambure
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 07-10-2008 at 11:16.
|
|
#137
08-10-2008, 01:01
|
|||
|
|||
|
cekam dali ce se kolega graditelj "junior zwirn"(kojeg ovom prilikom pozdravljam, jos se nepoznamo ali bit ce dana
)zakaciti da on prvi nesto kaze da nebi ispalo da se uvjek samo ja naguravam...ali evo nema ga pa nema(sigurno ganja komade veceras) pa onda ipak moram ja...pa eto nakon prodjenog odredjenog perioda pecenja zanata i sa tim instrumentima na osnovu svojeg iskustva mogu ustvrditi ovo...toplina da(svi je vole) medjutim karakter vezan za boju ipak je drastican...kontra se mora dobiti puno muklija od braca a brac mora biti direktan...ili da odemo malo u fiziku i pozabavimo se frekvencijama koje cujemo, bracu pri gradnji rezemo visoke(jer nam netrbaju posto imamo primove za njih) i zato ga i nazivamo bas-prim...a kotri cak i neke srednje frekvencije da bi joj zamutili ton i da bi onaj vas udarac po njoj bio sto blizi nekavom melodicnom bubnju!!!..dakle kontra ne samo da se razlikuje od braca, ona se razlikuje i od gitare koja bi joj trebala biti najsrodniji instrument, ali eto i gitara i kontra dan i noc!? e sad kako to dobiti, reci cu samo par stavki ali naravno ne i sve jer znate kako je, sto se krvavo stekne tesko se to odaje....jer ipak sam se prvo debelo osramotio pred nekim tamburasima sa svojim prvijencima na kojima sam mnogo eksperimentirao da bih sada to tek tako olako izlanuo...al sad je vec srecom druga pjesma  ovako, definitivno puno veca povrsina glasnjace i puno dublji korpus nego kod braca a takodjer u odnosu omjera gledano na neke slicne korpuse gitara(western, napr) puno uzi otvor(rupa) jer su to faktori koji pospjesuju pjacavanje onih frekvencija na koje sada djelujemo da bi dobili taj karakteristican zvuk kontre...to su sad samo osnove naravno..e sad ima tu jos par caka al ja ih nedam van iz sebe pa taman da me pred streljacki vod izvedete!?....
|
|
#138
08-10-2008, 04:20
|
||||
|
||||
|
Quote:
Pozdrav i Vama Majstore Tolj, ma kakvo guranje,ima dovoljno mjesta za sve...Komadi se ganjaju vikendom,a prek tjedna imaju slobodne dane.. Pošto su tonske i sviračke razlike između kontre i brača iznesene, tu je sve jasno pa ću ja odma konkretno na graditeljski dio i različiti pristupe. Sve što pišem temelji se na mom vlastitom dosadašnjem iskustvu koje nije bog zna kakvo pa mi najte zamjerat ak što fulam Prvo da ovo iznesem...čini mi se da kod kontre za razliku od brača, nije toliko izražen vječiti konflikt između statički stabilne glasnjače i kvalitetnog uravnoteženog tona....ili dr. riječima, lakše se dobije vrhunska kontra sa statički stabilnom gl. nego vrhunski brač sa istom.... Isti je vrag i kod prima u odnosu na brač što bi značilo da je prim najzajebaniji, a bas daleko najjednostavniji... Čini mi se da se kod kontre više može plesat sa debljinom glasnjače, kod brača su desetine mm puno važnije nego kod kontre,a isto je i sa odabirom smreke za istu.... Za vrhunsku kontru, dobra je i smreke od palete ...znači, širi godovi ali onda da ta smreka bude kruča i otpornija na uzdužno uvijanje...S tim mjerama korpusa, dubinom i ostalim parametrima je cijela zavrzlama i ne znam kolko bi mi trebalo da sve iznesem ali generalno......sve je isti đon ko i kod basprima samo treba znat što se želi,tj. što mušterija želi.....Načelno, što više mase (u leđima i stranicama),to deblji i masniji ton,a to se opet mora slagat sa određenom glasnjačom,njenom formom (konkavnost), konstrukcijom i kutom vrata..... Da ne spominjem dubinu korpusa koja se u manjoj mjeri veže i na statiku glasnjače i tako u krug.... Jednimo mi ta zvučna rupa sad nije jasna...Majstor Tolj kaže da bolje prolazi rupa manjeg promjera (kroz zadane omjere),a ja nekako imam averziju od malih rupa... ko da će instrument ispast tiši i zatvoreniji.... Radije se igram sa različitim debljinama i dubinama nego promjerima Dobro jutro i laku noć..
__________________
http://gilg.blog.hr/ http://www.flickr.com/photos/29388654@N02/ Svakoj tamburi jedno jaje snagu daje.. Gosp. M. S. Gilg - Sisak Javljamo Vam da smo tambure primili 10 IV 1934. u najboljem redu i vrlo smo zadovoljni sa njima pa ćemo i nadalje ostati Vaše mušterije. Sa štovanjem Fran Subert Eysden Ste Bar`ce , Belgie
|
|
#139
08-10-2008, 12:06
|
||||
|
||||
|
Quote:
sad sam se sjetio da je klas davno spominjao neke probleme s tatićevom kontrom i glasnjačom, ali to je izolirani slučaj, a možda sam nešto i pobrkao.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#140
08-10-2008, 16:09
|
|||
|
|||
|
ma Toni mislo sam velicina rupe u onosu na vestern gitaru...kod njih kod nekih modela na istu dubinu odnosno sirinu stranica kao i kod kontre rupa zna biti i do 11cm, dok kod kontre znas i sam da je puno uze...jer sto vise siris rupu povisujes ton zvucnog stupa korpusa i onda dobijes efekat kao da si napravio preplitku kontru odnosno nema vise podrske dubokim frekvencijama i komptetan spektar tonova ti posvijetli...cujes malte ne sustanje zraka uz udarac, dakle boja tona stradava...
pa ista stvar ti se dogodi kada na primu ides bockati rupice u nedogled odnosno siriti ih....najednom se izgubi toplina i postane tanak u boji(suh..pleng, pleng)a na snazi nedobije(cak oslabi) vise nista.. zrtvuj jednu dasku, poigraj se malo pa ces vidjet da ne kakam kojesta.... 
|
 |
|
|
Linearni Mod
