|
|
#42
04-09-2007, 12:36
|
||||
|
||||
joj
Znao sam da se ne smijem javiti na ovu temu.
 Tamo sam samo spomenuo takav način sviranja. Ne činim razliku instrumenata na ciganske i one druge. Takva podjela ne postoji. Naravno da je instrument ciganski ako ga svira ciganin. 
|
|
#47
04-09-2007, 13:04
|
||||
|
||||
|
Quote:
S jednima se može svirati Bachova fuga u g-molu , s drugima ne?? Ili da se preciznije izrazim , na jednima dakle fuga u g-molu zvuči bolje nego na drugima, jer su/ nisu građeni za nju? Eh, da, pišući sad post, mislim da mi je sinulo da je, dakle opet, taj signal , pojam kojim barata Andrija Franić u razgovorima sa tamburašima? Jesam li se dobro sjetio? Aaaaa.. zato se IvanuZu upalila lampica   Moje pitanje po pitanju signala glasi: Čime ga se može grafički prikazati i dokazati, vjerujem da način postoji. Jesu li to kakvi osciloskopi ili što ja znam već, mjerači frekvencija da se te tvrdnje malo potkrijepe s nečim opipljivim? Da se mogu vidjeti te valjda sinusoide, kosinusoide, parabole ili što već? Mogli bi svi iz toga nešto novo naučiti? Ili si ipak stava da to treba sve ipak ostati u svijetovima subjektivnog? Ukusa pojedinaca? Nego, kakva je to tamburica na tvom avataru? Može i na pm Last edited by nido; 04-09-2007 at 13:15.
|
|
#49
04-09-2007, 19:19
|
|||
|
|||
|
Osnove
Quote:
....da bi smo kvalitetno prodiskutirali ovu temu o TONU treba malo i osnova, a ne samo baljezganja.....svi smo uvjereni da znamo šta valja a šta ne, ja mislim da to i nije baš tako, nego da pod raznim utjecajima donosimo zaključke, brzopleto a pogotovo one koji nam dobro "zvuče", zato sam i prokomentirao "signal"...... ...treba najprije uzeti u obzir (kod tambura) ove karakteristike: VISINU, BOJU, I DINAMIKU...TO SU PONAVLJAM OSNOVNE STVARI, nije mi namjera sad tu nekog nešto "učit", nego samo pokušat realnije objasnit TON koristeći RAZUMLJIVE stvari..... VISINA tona je određena frekvencijom tona. Niže frekvencije predstavljaju dublje tonove, a više frekvencije više tonove. Raspon frekvencija koje čovjek može čuti je od 20Hz do 16kHz. Ako bi visina tona u nekom glazbenom dijelu bila konstantna, nakon izvjesnog vremena bi to slušaču postalo IRITANTNO,zbog toga su potrebne varijacije u visini tona. BOJA tona nam služi za razlikovanje pojedinih instrumenata, tako mi (tamburaši) često koristimo veći broj RAZLIČITIH instrumenata da bi smo dobili zvuk koji je PO NAŠEM SUDU NAJPRIHVATLJIVIJI, a tu dolazimo i do GLASNOĆE....a tu ću stat. DINAMIKA, eh, najkraće: postepeno povećanje glasnoće (kod slušanja) povećava napetost (posebno ako se istovremeno povisuje i ton), dok postepeno stišavanje prouzrokuje osjećaj smirenosti i opuštenosti. .....toliko, bojim se kad bi malo opširnije pisao da tek onda ne bi bilo razumljivo...
|
|
#50
04-09-2007, 20:31
|
||||
|
||||
|
Quote:
Osobno bi me zanimalo ako bi ti ili netko drugi mogao objasniti jedan pojam koji obogaćuje boju tona (valjda, ne kužim se previše pa i molim objašnjenje) - ALIKVOTE.
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#52
04-09-2007, 21:37
|
||||
|
||||
|
Quote:
__________________
Slavonijo, Šokadijo čežnjo srca moga jednom ćemo svi otići iz naručja tvoga, al ostat će pjesma naša što na srca sjeda da te nikad Slavonijo zaboravu neda
|
|
#53
05-09-2007, 02:22
|
||||
|
||||
|
Alikvote..vidiš,i mene je to zanimalo,pa sam malo škicnuo u book..a piše slijedeče..
ALIKVOTNI TONOVI, niz sporednih tonova koji se stanovitim redom javljaju uz osnovni ton, a vrlo ih je teško, često i nemoguće, razabrati, razabrati i razlikovati. Nazivaju se i parcijalni, harmonijski, gornji tonovi. Skupnim djelovanjem oni određuju obojenost i karakter temeljnog tona. Eto, ne piše puno al bar nešto..šivjeli  ..
|
|
#54
05-09-2007, 10:44
|
||||
|
||||
|
Quote:
Udracem trzalice po žici proizvodimo signal koji se kobilicom prenosi na zvučnu kutiju. U zvučnoj kutiji se pobuđuje frekvencija (broj titraja u sekundi) koju smo unaprijed odredili pritiskom pojedinoga polja na vratu. Budući da ton je zvuk koji nastaje pravilnim titranjem elastičnoga tijela, frekvencija će rezultirati višim ili nižim tonom. U slučaju da menzura instrumenta ili neki drugi parametar nisu posloženi kako treba, neće se razviti čisti ton. Nadovezujem se na slijedeće pitanje. Najmanja frekvencija kojom elastično tijelo (u našem slučaju žica) može titrati zove se osnovna frekvencija i ona proizvodi osnovni ton. Tonovi koji nastaju kada ono titra više puta većom frekvencijom od osnovne zovu se (postoji više izraza): gornji - harmonični nustonovi, ili parcijalni - alikvotni tonovi. Za primjer, evo par parcijalnih tonova koji se javljaju uz ton C: C oktava - C kvinta iznad oktave - G oktava oktave - C terca u oktavi oktave - E kvinta u oktavi oktave - G (ima ih minimalno 16, neću dalje nabrajati) Parcijalni tonovi se na javljaju jednako kod svih glazbala, niti kod svih tonova. Broj im ovisi o kvaliteti i kvantiteti izvora zvuka. Kod tonova proizvedenih ljudskim grlom, glasovirom... izraženo je prvih 6 alikvotnih tonova. Kod glazbala sa užim menzurama (puhački instrumenti) izraženi su 6, 7, 8, 9.. parcijalni ton, dok im mogu nedostajati prvi. Ako ste se kada susretali sa orguljaškim registrima, najbolje ćete to shvatiti: registar Terca pojačava 5. parcijalni ton, registar Kornet daje 3., 4. i 5. parcijalni ton..... Budući da su amplitude parcijalnih tonova manje od amplituda osnovnog tona, glasnoća im je manja. O broju i jačini parcijalnih tonova ovisi boja tona pojedinog instrumenta. I da se vratim na početak teme o alikvotama. Mislim da dalje ne moram pisati o tome kako zvuči instrument na kojem dok osnovnog tona nema, alikvote kolo vode.  p.s. Na avataru je moja nova igračka, jedno čelo.
|
|
#55
05-09-2007, 11:28
|
||||
|
||||
|
Vidiš kako možeš lijepo i argumentirano sročiti post.Ono što si napisao u prvom nije imalo smisla.E sad sve ovo što si rekao stoji s tim da je Majić svoje klasike snimio sa osrednjim tamburama(bračevima),a ipak izvrsno zvuče.
__________________
Glazba je zvonka radost 
|
|
#56
05-09-2007, 12:51
|
||||
|
||||
|
Quote:
Je to je to, i još kaže da se na tim alikvotnim tonovima temelje oznake registara kod orgulja. E SAD: šta to znači za nas tamburaše????? znači li to da "masnije" tambure proizvode više alikvotnih tonova???? Može li se na glasnjači te tonove možda blokirati, paje to ona Andrijicina "akupunktura" koju radi???? Kako odrediti te "čakre"????? Udrite 
__________________
Slavonijo, Šokadijo čežnjo srca moga jednom ćemo svi otići iz naručja tvoga, al ostat će pjesma naša što na srca sjeda da te nikad Slavonijo zaboravu neda
|
|
#57
05-09-2007, 13:41
|
||||
|
||||
|
Spomenuo sam orgulje radi lakšega shvaćanja te problematike. One imaju (koliko sam to proučio) savršeno podešene registre (parcijalne tonove). Međutim one imaju velikih problema sa drugim stvarima (frekvencije i ostalo).
Što se tiče Majićevog CD-a: "Tambura u svijetu klasike". Bio sam oduševljen sa tom novotarijom koja je izašla ispod Majićeve trzalice. Nakon što sam premostio subjektivne doživljaje i poslušao to sa malo drugačije strane, pronašao sam niz nepotrebnih pogrešaka: previše efekata dodano tamburama kako bi one zvučale klasično, semplirani ostali instrumenti (smatram da je jedan Majić mogao zamoliti nekoga da mu tu dionicu odsvira).... Nemojte misliti da ja pljujem po Majiću, ipak je on bio genijalac da se razumijemo. Šteta što je završio na takav način. p.s. Profesore! Što smatraš pod masnije tambure. One koje imaju više pečenke po žicama  ili ...
|
|
#58
05-09-2007, 14:02
|
||||
|
||||
|
Quote:
|
|
#59
05-09-2007, 14:06
|
||||
|
||||
|
Dobro,ja sam mislio na prvu klasiku snimljenu samo tamburama i u principu sam želio dati do znanja da ljudski faktor čini barem 50 posto.Što se tiče masnih tambura to je varka u smislu tebi tu zvuči odlično tamna je i slični takvi utisci.Tambura mora zvučati otvoreno,a ne tupasto i mutno,te koje su masne,mutnjikave i sl njima baš i fali alikvota.Ovo je samo moje skromno mišljenje.
__________________
Glazba je zvonka radost
|
|
#60
05-09-2007, 14:33
|
||||
|
||||
|
Quote:
Violina kao instrument ima široku primjenu. Od jednoga cige koji će guditi na nju Đelem, đelem, preko mađarskog (hrvatskog, slovačkog, ... pa čak i američkog) folklora pa do Bečke filharmonije. Jedan instrument, više primjena. Nadalje. Zašto tambura ne bi mogla zadovoljiti niz aspekata: od obične gaže, sve do koncerta klasične glazbe u Amsterdamu.
|
 |
|
|
47
i zatukao me sa nečim tupim. Ne pljujem ja po tim majstorima, samo tvrdim da ti instrumenti nisu pravljeni sa to. Jedan razlog je taj što nije bilo potrebe za kvalitetnijim signalom. Jednom cigi ne treba instrument na kojem će se čuti sve njegove brljave 
; struganje trzalice po ploči, kvačenje nepotrebnih žica i ostali segmenti takve svirke.
.......eeeeeeeeeeeeeeee, harmonici, alikvote,.............uf.......bravo Hrvoje!
Linearni Mod
