|
|
#101
13-03-2007, 15:30
|
||||
|
||||
Quote:
|
|
#102
13-03-2007, 15:37
|
||||
|
||||
|
Quote:
|
|
#106
30-03-2007, 17:16
|
|||
|
|||
|
Quote:
|
|
#108
20-06-2007, 19:16
|
||||
|
||||
|
Čudno, ali istinito
Malo je OT, tj. vezano je za trzalice, ali ne od roga... Naime ja sam iz zajebancije malo udarao po kontri s Jurki gumenom (gumeno-plastičnom) trzalicom za bas i došao do zaključka da se time proizvodi ton koji želim - glasan, pun, zaobljen i praktički se ne čuje šuštanje i udaranje trzalice o žice... I sad sam valjda jedini kontraš koji svira kontru s trzalicom za bas (i uživa u tome
 ). Još moram malo poraditi na sviranju po pojedinačnim žicama (arpeggio, rastavljeni akordi, melodijske linije ponegdje) jer je ipak velika i debela trzalica, al' za estam i rubato - dušu dalo! 
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#109
20-06-2007, 20:40
|
||||
|
||||
|
Quote:
__________________
...riječi su isto k'o i gomila ljudi, nije nužno znati sve, odabereš one prave...
|
|
#112
22-06-2007, 13:21
|
|||
|
|||
|
kravice!
Quote:
Utjecaj podrijetla simentalske i holstein pasmine krava na proizvodnju i sastav mlijeka u prvoj laktaciji: Cilj istraživanja bio je utvrditi, da li su krave u prvoj laktaciji stranog podrijetla usporedive s kravama prve laktacije iz slovenskog uzgoja. Analizirano je 1 070 krava simentalske i holstein pasmine u prvoj laktaciji i jednaki broj njihovih majki. Po podrijetlu krave su bile iz Slovenije, Nizozemske, Njemačke i Danske. Nismo utvrdili statistički signifikantne razlike u proizvodnji i sastavu mlijeka između stranih i domaćih krava u prvoj laktaciji. Statističko signifikantno (P ≤ 0,001) višu mliječnost imale su majke holstein pasmine iz uvoza (8 004 ± 981 kg; P ≤ 0,001) u usporedbi sa sloven-skim (6 514 ± 1 142 kg). Kod simentalske pasmine stranih i slovenskih majki nije bilo statistički signifikantnih razlika u proizvodnji i sastavu mlijeka. Utvrđena je signifikantna korelacija (rp = 0,302; P ≤ 0,001) između mliječno-sti majki i njezinih kćeri kod simentalske pasmine. Viši korelacijski koeficient za to svojstvo utvrđen je između majki i kćeri holstein pasmine (rp = 0,302; P ≤ 0,001). Utvrđena je negativna statistički signifikantna korelacija (rp = -0,198; P ≤ 0,001) između proizvodnje mlijeka krava u prvoj laktaciji i sadržaja bjelančevina. Ovi rezultati pokazuju, da je nabava skupih životinja s boljim genetskim proizvodnim potencijalom ekonomski neopravdana za proizvođače, koji ne mogu savladati tehnologiju intenzivne proizvodnje volu-minozne krme visoke kakvoće.
|
|
#113
22-06-2007, 13:30
|
||||
|
||||
|
e, pa i jesam ciljao na to da "bolji genetski proizvodni potencijal" uvoznih pasmina mora negdje imati lošiju stranu....
osim gore navedene koja se tiče proizvođača mlijeka, izgleda da ima još jednu lošiju stranu koja se tiče tamburaša. 
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#114
22-06-2007, 13:54
|
|||
|
|||
|
kravice2
Quote:
Suživot goveda u stadu Iskonski govedo živi u manjim mirnim stadima, sastavljenim od krava i njihovih potomaka. Svaka pojedina životinja (bik, krava ili tele) ima svoje mjesto unutar stada. Držeći se na okupu, životinje lakše uočavaju i izbjegavaju neprijatelje koji ih ugrožavaju. Usamljene jedinke teško preživljavaju. Goveda se jedna prema drugima odnose pažljivo i strpljivo, no u svakom stadu postoje stabilni hijerarhijski odnosi, gdje se točno zna tko je tko u stadu, tko je kome nadređen, a tko kome podređen. Zbog ovakve hijerarhije stado goveda je relativno sigurna «institucija» koja preživljava i u najsurovijim prirodnim uvjetima. U intenzivnom načinu uzgoja veliki broj goveda drži se na malom prostoru, pa su i tenzije među životinjama povećane. Kako bi se spriječili sukobi, poglavito između bikova, koriste se mnoge nepopularne metode, poput vezivanja goveda, odnosno ograničavanja životnog prostora, te odrožavanja. Zato bi pri izgradnji staja trebalo uvažiti preporuke za izgradnjom dovoljno velikih objekata u kojima bi bilo i dovoljno prostora za svaku životinju. .........................
|
|
#115
22-06-2007, 14:36
|
||||
|
||||
|
Quote:
|
|
#116
22-06-2007, 14:39
|
|||
|
|||
|
Quote:
.....pa uzmeš sijalicu (pregorenu-mora bit) pa ju razbiješ, pa uglancaš rog da se beli..... 
Last edited by IvanZU; 22-06-2007 at 15:19.
|
|
#118
22-06-2007, 17:33
|
||||
|
||||
|
Quote:
, a što se tiče buše ne bih rekao da su izumrle. Evo jedan citat sa stranica HSC-a (Hrvatskog Stočarskog Centra):"Bušu i njezine križance nalazimo u nerazvijenim brdskim, planinskim i kraškim područjima južno od Save i Dunava (Lika, Dalmacija i u nama susjednoj Bosni i Hercegovini)." Evo i link na stranicu sa izvornim pasminama goveda: http://www.hssc.hr/govedarstvo/pasmine.aspx Tu sam prilično dobro upućen jer pišem programe za HSC.
__________________
"Tamburu mi prodo Cigan, slatkorečiv i prefrigan... čukununuk prosjaka i begova... omakne se prst na struni, nesretna me pesma zbuni... ne znam dal je moja ili njegova..." www.svita.net
|
|
#120
22-06-2007, 19:26
|
||||
|
||||
|
Quote:
Npr. "Utjecaj vrsta rogova autoktonih pasmina goveda na kvalitetu trzalica za tamburaške instrumente" 
__________________
"Tamburu mi prodo Cigan, slatkorečiv i prefrigan... čukununuk prosjaka i begova... omakne se prst na struni, nesretna me pesma zbuni... ne znam dal je moja ili njegova..." www.svita.net
|
 |
|
|
41
Linearni Mod
