|
|
|
|
#1
11-05-2007, 12:37
|
||||
|
||||
Šokadija
Da, mogao sam potražiti na netu, ali zanima me ovako, iz prve ruke...
Što je zapravo Šokadija i tko su Šokci i Šokice? Jel' to neki sinonim (stari povijesni naziv) za Slavoniju i/ili dio Slavonije? Jel' to povijesni, kulturni, geopolitički ili geografski pojam? Koje su granice te Šokadije? Ajmo Šokci, objasnite kako god znate i umijete... Ni Bunjevci mi nisu baš jasni... Znam da Bogdan u "Ima jedna sjetna pjesma" spominje rijeku Bunu negdje u Bosni, pa pretpostavlja da su to Hrvati iz Bosne koji su migrirali u Vojvodinu... Ma ne znam, laprdam, al' molim da mi se ovako iz prve ruke objasni. Zahvaljujem!
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...” 
|
|
#4
11-05-2007, 12:45
|
||||
|
||||
|
ja samo znam da je naziv Šokci nastao iskrivljavanjem rijeci Šakci, jer su navodno tako zvali ljude sa tih prostora koji su se krizali sakom (dakle punom rukom) umjesto 2, 3 ili koliko vec prstiju..neznam da li je to istina ili samo mit, ali cuo sam tu pricu od pravih Šolja
 EDIT : eto dakle, nije mit 
__________________
All that is gold does not glitter, Not all those who wander are lost... Last edited by saky; 11-05-2007 at 12:57.
|
|
#5
11-05-2007, 12:50
|
||||
|
||||
|
|
|
#6
11-05-2007, 13:14
|
||||
|
||||
|
Quote:
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#7
11-05-2007, 12:58
|
||||
|
||||
|
ima još jedan aspekt imena šokac...
davno sam to pročitao, na sjećam se točno ko je to napisao. uglavnom, radilo se o jednom političkom apelu, negdje iz 19. st. gdje taj netko apelira da se kršćani, katolici i pravoslavci više međusobno poštuju umjesto da ... citat, otprilike: "jedni drugima uvredljivo govore šokci, na šta ovi drugi prvima uzvraćaju - gedžo"... eto, izgleda da se negdje u prošlosti, u nekom ograničenom prostoru i vremenu ime šokac koristilo i u podrugljivom kontekstu...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#8
11-05-2007, 13:11
|
||||
|
||||
|
Quote:
Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju. -Život ranih Bunjevaca u područjima Dalmatinske Zagore, Ravnih Kotara, na područjima Dinare, Promine i Svilaje, nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva, po malenim kamenim kućicama poznatim kao bunje (sing. bunja). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerojatnije su dale Bunjevcima svoje ime.
|
 |
| Opcije Teme | |
| Način Prikaza | |
|
|
Hibridni Mod
