|
|
#1
19-10-2006, 08:54
|
||||
|
||||
Škola folklora
Jeste li već čuli za ovu priredbu, koja je 2x godišnje organizirana Hrvatskom maticom iseljenika?
Ako ste za nju već nešto čuli ili čak sudjelovali, zamolila bi vas da sa nama podijelite vaše dojmove!  matis.hr: "Ova škola važna je za obrazovanje i usavršavanje voditelja i članova folklornih i tamburaških hrvatskih skupina iz iseljeništva. Osnivač Škole i autor njezina programa (postoje 4 zone, koje se obrađivaju, u redoslijedu zimska škola-ljetna škola: Jadranska zona, Dinarska zona, Alpska zona, te Panonska zona) uvaženi hrvatski etnolog i etnokoreolog dr. Ivan Ivančan (škola datira od 1963. g.), a današnji voditelj je prof. Andrija Ivančan." Ja osobno sam imala čast sudjelovati 2x (ljetna škola 2004. u Pučišćima na Braču i zimska škola 2005. u Crikvenici), bila sam na Dinarskoj zoni, čovjek kao ja (iz iseljeništva) ima mogućnost jako puno toga (uglavnom teoretičnih stvari) naučiti, jer su predavači npr. Siniša Leopold, Željko Bradić i kao asistent Dražen Šoić (primaš iz Lampaša)... Po meni bitnije stvar je, da se upoznaju hrvatski folkloraši iz cijeloga svijeta, jer su sudionici zaista iz svakakvih zemlja - npr. iz Mađarske, SiCG, Slovačke (  ), Njemačke, Austrije, Kadane, SAD-a, Argentine, Novog Zelanda, itd...Opa, nastavit ću kasnije, žurim na predavanje 
__________________
... litnje doba, pendžeri su otvoreni, nema automobila, nema fijakera, nema ništa... 
|
|
#2
19-10-2006, 11:23
|
||||
|
||||
dosta tamburaša koje znam i s kojima sam radio na probama po kudovima su bili na tom seminaru.
valjda će se neki od njih javiti s dojmovima, jer su ih sudeći po njihovim pričama poslije seminara imali. osobno nisam bio nikad, ali me zanima s obzirom na predavača (bradić), da li se seminar bazira na njegovom preferiranom štimu tambura, ja ga zovem "pedagoški g-štim" ili svaki svirač radi na svom štimu.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#4
19-10-2006, 16:07
|
||||
|
||||
|
e pa da.
kod tog štima su sve tambure naštimane jednako, G-D-A-E, osim kontre... i onda pedagog može kad procijeni da treba, fino primaša prebaciti na čelo, čelistu na prim, bračiste na bas i sve druge kombinacije, a da pri tome učenicima svi tonovi koje su naučili ostaju na istim poljima i žicama, note napisane na istim mjestima u crtovlju i nema zbunjole. još fali samo pedagoški bas-kljuć čak se i note za čelović koji je naštiman D-A-E-H pišu transponirano, in G, tako da svirač čelovića, takozvani čelovićist ima isti link u glavi: (note u crtovlju u odnosu na odgovarajući ton na vratu tambure) kao primaš ili basist, te može prijeći na bilo koji drugi instrument, a da pri tom ne mora mijenjati ništa. za čelovićista je prva žica isto G, makar je naštimana na ton D. bilo je nekih drugih pokušaja standardiziranja notnog zapisa za e-štim tambure. koji inače nije, ovakav kakav je sad najpogodniji za tambure. raspon crtovlja u violinskom ključu najbolje odgovara a-basprimu (najdublji ton je na par pomoćnih crta ispod crtovlja, a najviši ton basprima par pomoćnih crta iznad). kod e-prima je druga situacija, ne tako zgodna. po sadašnjem sistemu najdublji ton na primu, cis se piše ispod 4. pomoćne crte što je nepraktično. po jednom predloženom sistemu bi se dionice primova i e-basprimova (iliti čelovića) isto pisale transponirano, in G, kako bi crtovlje bilo optimalno iskorišteno, a i početnicima bi se olakšao prelazak između basprima, čela i primova... osobno sam pobornik e-štima i pobornik za konačnu suvislu standardizaciju istog. kao i standardizaciju partitura. već sam 2 - 3 orkestra s kojima sam radio preštimao na e. prečesto mi i dolaze u ansambl početnici s drugih štimova, pa imaju (nepotrebnih) problema oko mijenjanja štima. u praksi sam nailazio i na miješane orkestre u kojima su neki svirali g-bračeve, neki a-bračeve, kontra naštimana na D, bas na A a prim na e. da poludiš...  ZAŠTO SVI OSTALI UVIJEK ISPADNU PAMETNIJI I SNALAŽLJIVIJI OD TAMBURAŠA? PA DIONICE SVIH PUAČKIH INSTRUMENATA OSIM FLAUTE SE ZAPISUJU TRANSPONIRANO, IN ES, IN B, IN F... ZA VIOLU NPR. SE KORISTI POSEBAN, C-KLJUČ, A NE VIOLINSKI G-KLJUČ...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 19-10-2006 at 16:14.
|
|
#5
19-10-2006, 16:37
|
||||
|
||||
|
Quote:
cura (koja svira čelo) je slučajno uzela prim i nešt pehala, i dirgentica joj veli-ostani tu! i onda počela nas ostale razmještavati. meni veli- idi na čelović,- a ja reko -čelović je d, a ja znam g svirati-. kak bum sad? ona veli -sam sviraj kak si do sad sviral. ja ostal total zbunjola, al je radilo. sad mi je jasno zašto i kak. hvala maestro na detaljnom objašnjenju.
|
|
#6
19-10-2006, 16:42
|
||||
|
||||
|
Evo, kao član jednog miješanog orkestra (raznorazni štimovi) i ex-miješanog benda (u početku bijaše G-bisernica, G-bas, D-bugarija, A-bračevi pa se to mijenjalo redom na E-prim, A-bas i ja sam zadnji nabavio E-kontru) moram priupitati maestra što misli o tim miješanim kombinacijama što se zvuka tiče, generalno su A-E tambura bolje (G-D su većinom Katulići i slični sjeverozapadni majstori, dok su A-E iz Slavonije i Vojvodine)? Znam da je sigurno aranžeru, dirigentu koji raspisuje note zeznuto to sve raspisivat, transponirat itd. za razne štimove, ali što se zvuka tiče znam da mi je bilo malo čudno priviknuti se da na E-kontri nemam onu dubinu koju sam imao na D-bugariji (iako je ovaj noviji instrument nesumnjivo bolji), ali jednostavno, činjenica je da su A-E instrumenti jedan cijeli ton "višlji" od G-D i možda to nekom zvuči banalno, ali u nekim tonalitetima se to osjeti i tu vidim prednost G-D štima ili miješanih orkestara.
Mene recimo živcira da g.Leopold u svojim praizvedbama koje piše za naš orkestar voli iskoristiti puni raspon instrumenata (pa tako i bugarije) i često piše neke melodijske dionice za bugariju u kojoj se koristi duboki D (prazna zadnja žica na D bugariji), a ja taj ton na E kontri nemam (valjda mu dirigent nije rekao da imamo i E kontru u orkestru) pa moram modificirat dionicu (ili ić oktavu gore i tak nešto smuljat). Maestro, jesi li možda upoznat kakav štim imaju tamburaški orkestri po Hrvatskoj? Znam da HRT-ovci imaju svašta, čak i Janković štim i slično... Vidiš li nešto loše u tome? Što se mene tiče, dok god svatko zna što svira i ima dobru tamburu iz koje izvlači dobar ton, mislim da štim nije presudna stvar u orkestrima. Btw, u Češkoj postoji jedan orkestar koji svira Farkaš štim! 
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#7
19-10-2006, 16:54
|
||||
|
||||
Quote:
)Quote:
što se bradića tiče, ja mislim da je jako dobar pedagog, zna sve te stvari teoretično objasniti i tako, ali što se praktičnih stvari tiče, tu je slabiji, mislim. npr, ako ga pitam: "kako moram ovo otsvirati, gdje mi najbolja pozicija, pokažite mi, itd" - on to zna objasniti, ali ne zna pokazati, leopold je u ovom smjeru bolji. ovako, ja ipak mislim da ljudi ipak dolaze samo zbog toga, kako bi spojili ugodno s korisnim  čovjek se navježba, da skoro poludi (kolko se sjećam, na zimskoj smo svirali nevjerojatnih 7-8 sati dnevno  ) a tulumari se do jutra, tako da je cijeli taj seminar (traje 12 dana) dosta naporan da ne zaboravim, već se je na forumu spominjala tambura samica, moram reći, da se na školi folklora (u tamburaškoj sekciji) obavezno podučava svirka na tom instrumentu, što je jako važno (npr. neki iz dijaspore za samicu nikad nisu čuli!! - nemojte me pitati kako je to moguće  ) i uvijek se pripremi kakva točka sa samicom, koja se izvodi na tzv. "završnoj priredbi".
__________________
... litnje doba, pendžeri su otvoreni, nema automobila, nema fijakera, nema ništa... Last edited by danicam; 19-10-2006 at 17:17.
|
|
#8
19-10-2006, 17:02
|
||||
|
||||
Quote:
(njihovi djedovi su tambure donijeli još preko 1.svjetskog rata na ovo područje)društvo se zove "šurianski tamburáši" sviraju većinom neke moravske pjesme (nemam pojma), al čula sam njihovu izvedbu hitova zlatnih dukata, npr. pokraj karašice, mariška, itd... moram ali priznat da je jako lijepo što sviraju tako stare instrumente, al meni to nekako ne paše, mislim ono, moravske pjesme to baš i nije moj stil (hrvoje sigurno misli nešto drugo )tražila sam nekakvu stranicu da vidite kako to cijelo izgleda, našla sam samo ovo: http://www.luno.hu/mambo/index.php?o...d=2380&Itemid= a da, onaj češki tamburaški orkestar se zove "tamburašský soubor brač" iz studénke, evo vam link (nažalost je sve na češkom - ako nešto ne kužite, pitajte hrvoja ): http://www.tamburasi.ic.cz/
__________________
... litnje doba, pendžeri su otvoreni, nema automobila, nema fijakera, nema ništa... Last edited by danicam; 19-10-2006 at 17:10.
|
|
#9
19-10-2006, 17:46
|
||||
|
||||
|
@ hrvoje - dvoumim se iz koje perspektive da ti odgovorim...
standardizacija i standardi postoje zato da bi se olakšao život i izbjeglo što više komplikacija koje se daju izbjeći. barem onih tehničkog karaktera. kad bi leopold znao da je vaš orkestar na e štimu, sigurno ti ne bi za kontru napisao onakvu dionicu s tonovima izvan raspona instrumenta. pa bi se izbjegla ta komplikacija. a ako je pisao za orkestar s d-štimom, onda je tvoj problem što ti je kontra naštimana na e i što si izvan standarda orkestra. aranžerima nije nikakav problem pisati note u bilo kojoj transpoziciji, jer su note odavno standardizirane. a dirigenti i aranžeri su glazbeno potkovaniji od ostalih, po defaultu. problem imaju svirači koji sviraju u miješanom orkestru, jer im aranžer ne može optimizirati tonalitet i dionice, ako ne zna da li piše za a-brač ili g-brač. ili d kontru 1958. godine u novom sadu je održana konvencija tamburaških stručnjaka na kojoj je određena standardna partitura za kvartne tambure: - 2 dionice prima (bisernice) - 2 dionice basprima (brača) - 1 dionica e basprima (čelović) - 1 dionica čela - 1 dionica kontre (bugarije) - 1 dionica basa (berde) to ti je drugim riječima 8 tamburaša. berde bend iz slavonskog broda. i svi tamburaški kvartni orkestri imaju te dionice i instrumente u skladu s tim standardom. dvije su grupe tambura, prema štimu d i e. da toga dogovora u novom sadu nije bilo, vjerojatno bi danas bilo duplo više vrsta instrumenata nego sad. katuliću ili mataku je svejedno koju će tamburu raditi. nema neke velike razlike između d i e instrumenata u samoj njihovoj konstrukciji. zadnjih godine e štim koristi većina tamburaša, koliko ja znam. - svi folklorni ansambli (to nije isto što i kudovi), lado, svi mali tamburaški sastavi, hrt orkestar. - u zavičaju tambure, vojvodini, su svi na e štimu, bez izuzetaka. janković i farkaš štim su više povijesne, izumrle kategorije. tu isto ide po darwinu - prilagodi se ili umri. farkaš i janković su umrli. i njihove tambure, par godina iza njih. iz prvenstveno povijesnih, tradicionalističkih razloga, janković tambure se još sviraju u hrt orkestru. farkaš je interesantniji nama folklorašima ili muzikolozima iz sličnih razloga, s tim da su to daleko primitivniji instrumenti nego jankovićeve tambure. farkaš instrumenti su u rangu samice. i da se razumijemo, tambure ovakve kakve danas svi mi sviramo po ničemu nisu autohtoni hrvatski instrumenti, koliko god branko uvodić o tome trubio na tv. to su jednostavno instrumenti udomaćeni i prihvaćeni u hrvatskom narodu. a oblik gitare su im dali npr. madjarski graditelji instrumenata. pridjev autohton znači nešto drugo.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 19-10-2006 at 17:50.
|
|
#10
19-10-2006, 18:15
|
||||
|
||||
|
Quote:
|
|
#11
19-10-2006, 19:01
|
||||
|
||||
|
Quote:
@danicam ---> kad si već na seminaru, mogla bi možda od siniše ili bradića saznati njihove stavove o tome i eventualne novosti.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 19-10-2006 at 19:04.
|
|
#12
19-10-2006, 19:44
|
||||
|
||||
|
Quote:
|
|
#13
19-10-2006, 20:57
|
||||
|
||||
Quote:
ok, pitat ću samo što nemam pojma kad (i da li uopće) ću ponovo ići na seminar
__________________
... litnje doba, pendžeri su otvoreni, nema automobila, nema fijakera, nema ništa...
|
|
#14
20-10-2006, 00:37
|
||||
|
||||
|
Quote:
aha, :zbunj: slabo sam pročitao uvodni post. zbunila me završna rečenica: žurim na predavanje zaključio sam da ideš na predavanje na seminaru malo sam zaboravio koje je doba godine, nekako ne paše ni zimski ni ljetni seminar ps. svejedno pozdravi bradića zonzi, prim zvuči oktavu više nego što je napisan, bas oktavu dublje... bračevi i čelo se pišu kako zaista zvuče, sve je kompromis i dogovor. razumijem što želiš reći, izjednačiti po zapisu prim i violinu. pretpostavljam da se išlo na ovakav način zapisivanja prima zato što se na primu ipak češće sviraju visoki tonovi nego duboki. po tvome bi onda recimo e3, na 12. polju prve žice bio zapisan na 3. pomoćnoj crti... sad ti izaberi od 2 zla koje ćeš. a violinski ključ je postavljen prema opsegu violine, koja doduše može svirati i više tonove nego prim, ali i smanjenu kvintu dublje. nijedno rješenje nije super.
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit Last edited by _maestro_; 20-10-2006 at 00:52.
|
|
#15
20-10-2006, 00:54
|
||||
|
||||
|
@ danica - ne želim ulaziti u polemike oko moravskih pjesama
Što se tiče ovog tamburaškog zbora Brač iz Studénke u Češkoj, prije sam se dopisivao malo s njihovim dirigentom i on mi je rekao na moje pitanje tipa "Kaj vi brijete s tim Farkaš tamburama? To vam je prošlo svršeno vrijeme... Kaj ste vi normalni?!" (dobro možda mu nisam baš tak grubo rekel, al' sam ga u svakom slučaju pital kaj oni glume s tim Farkaš štimom). I on mi je odgovoril, sasvim ok odgovor btw, da su te tambure njihovi preci dofurali iz ex-YU još za Austro-ugarske i da oni čuvaju tu staru tradiciju. I još mi je napisal da je upoznat kakve se sad tambure sviraju u Hrvatskoj i ostalim ex-YU prostori, al' da oni ostaju na starom. Pošten odgovor i poštujem njihovu odluku.@ maestro - a kak je uopće došlo (i zakaj) do tog G štima? Kaj su se A-tambure u transportu iz Vojvodine "spustile" na G (ili G#) pa su Zagorci tu naštimali na G? Mislim ono, uvijek neke komplikacije... Iako mi je logičnija stvar G bas (štima se isto k'o kontrabas) nego A... I npr. ime "sremski štim" jel se to odnosi uopće na kvartni sistem štimanja ili baš na A-E kvartni sistem štimanja? Postoji li naziv za G-štim (osim pedagoški G-štim )? Jel bilo pokušaja štimati tambure kvintno (k'o violine, banjo i slične instrumente)? Kak se štimaju Janković tambure? Znam da sam vidio neku bisernicu u HRT orkestru s tri duple žice pa sam se malo stiltao i gledam "Koji je to k.... ovaj ehm.. štim  ??" Jel' to možda Janković?
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#16
20-10-2006, 05:21
|
||||
|
||||
|
prvo je bio D štim, kažu neki. ja ne znam. samo prenosim tuđe teorije, teorije nekih graditelja instrumenata. a u vojvodini su svirali romski i drugi virtuozni profesionalni sastavi. navodno ojačavanjem konstrukcije i solidnijom izradom instrumenata, prema zahtjevima tih profića, došlo je i do mogućnosti jačeg zatezanja žica, što je opet odgovaralo njihovom pjevanju. kažu da im je bilo lakše pevati iz e dura, bolje se čuje. ne znam. iako se ne čini na prvi pogled, ima smisla.
postoji i mogućnost da su prvu žicu prima (e) pokušali uskladiti s prvom žicom violine (e) koja je često korištena uz tamburaške kapele... pa dalje redom i ostale tambure su dizane prema primu. nagađanja... a u zapadnijim krajevima vald nije bilo takvih profi sastava, nisu imali potrebe za mijenjanjem... pa su ostali na D. kontrabas je jedini gudački kvartni instrument. svi ostali su kvintni. srijemski štim = kvartni štim. može biti d i e. pedagoški štim je moj oksimoron. slavko janković je poslije ww2 počeo, po nekakvoj direktivi po školama uvoditi svoju verziju tambura. instrumenti su se izrađivali i dijelili po školama, nastavnici su išli na tečajeve za vođenje orkestra, sve skupa je bilo prilično masovno. to su one tambure s tri duple žice, naštimane na kvintu. uobičajena partitura janković tambura sadrži 12 dionica, za razliku od srijemske s 8 dionica. tih 12 dionica su: -3 bisernice -3 brača -3 čelovića -čelo -bugarija (negdje postoje i 2 dionice 3-glasne bugarije, visoka i niska) -bas Ono s farkaš tamburama u češkoj je raritet. i dobro je da postoji, to je živa povijest. nešto kao hrvatski jezik kakvog govore gradišćanski hrvati. konzerviran onakav kakav je bio kad je odvojen od matice... milutin pl. farkaš je krajem 19. stoljeća osmislio svoje instrumente i njihovu implementaciju u orkestre. postoje neki priručnici s opisima instrumenata i partiturama. kod hlebeca sam vidio jednu iz 1903. u zagrebu je bilo nekoliko farkaš tamburaških orkestara početkom 20. stoljeća...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#17
20-10-2006, 13:14
|
||||
|
||||
|
Quote:
Al' dobro neću se sad vrijeđat odmah... Btw, kad smo već kod kvintnog štimanja gudačkih instrumenata, za one koji možda ne znaju i mandoline se najčešće štimaju kvintno (kao npr. violine) i to od najgornje (najdeblje) žice G D A E... Isto se štima i Irish banjo (moj brat se bavi irskom tradicionalnom glazbom i svira banjo pa znam ) i tako to...Quote:
Quote:
". Pošto ne postoji neki meni očit razlog zašto štim ne bi mogao biti pedagoški, taj "pedagoški štim" nije oksimoron. Sad nisam siguran može li se to svrstati u neologizme (novotvorbe - novonastale riječi), ali uglavnom to je fraza koju si ti smislio. Tko zna možda se uvriježi u narodu...I još me jedna stvar zanima na koju mi nisi odgovorio... Zašto se tambure ne štimaju kvintno, četveroglasno (kao violine, mandoline)? Jel čisto iz tradicijskih razloga? Tipa - tko će sad tisuće tamburaša naučiti svirati na kvintnom štimu? Jer mislim da bi to dodatno obogatilo tamburašku glazbu, raširilo raspon svakog instrumenta. Znam da je Čičak naručio od Kocke neku tamburu s puno više pragova od klasične, al' ne sjećam se je li kvintno štimana (znam da je pisao kako može na njoj svirati i basprim i prim dionice). Čičak - jaaaaavi se!
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
|
#19
20-10-2006, 15:52
|
||||
|
||||
|
pa da, to se s čičkovom tamburom u praksi potvrđuju ona moja nagađanja o razvoju tambura.
nekadašnji profesionalni sastavi nisu bili zadovoljni karakteristikama svojih tambura, pa su od graditelja tražili preinake i tako se tambura mijenjala i razvijala. slučaj sa čičkovom tamburom to potrvđuje. on je kocki donio basprim i tražio da mu proširi raspon instrumenta. čičak je jedan od tih profesionalaca... i ja sam vidio tamburu kod kocke i bila mi je smiješna. ali nama je uvijek smiješno nešto novo. kad sam kao mladić prvi puta vidio onda novi model ford sierre, bio mi je preveč futurističkog dizajna i smiješan. alo, to je sad smiješno zastarjela linija auta, ali prije 25 godina to je bio prvi auto kojeg sam vidio na cesti sa zaobljenim linijama konture. kao što reče saky, čičkova tambura je a-basprim, iskotiran sve do rupe, da može dosegnuti i primaške visine, ali mene je naviše dojmio izrez u korpusu instrumenta, kao kod gibson gitare koji omogućuje da se lijeva ruka zavuče duboko ispod korijena vrata tambure, kako bi se prstima mogli uopće dosegnuti pragovi blizu rupe. @hrvoje: nemoj biti tako osjetljiv, nikom ja ne solim pamet s kontrabasom i gudačkim instrumentima. htio sam samo podcrtati razliku u odnosu na tambure... -mislim da sam u prvoj rečenici svog prethodnog posta napomenuo da vjerujem da je prvo bio d štim koji je na inicijativu nekih svirača, inovatora, sličnih čičku podignut na e. možda sam nejasno to iznio. -za izradu kvintnih 4-glasnih tambura bi se sigurno trebalo mijenjati sam oblik, konstrukcija i volumen instrumenata, kako bi se povećanje tonskog raspona osjetilo i imalo efekta. to bi praktički bili drugi instrumenti. a šta će ti kad imaš kvintne mandoline, mandole, banjo, štajaznam... janković tambure su kvintne, pa ko voli nek izvoli. u španjolskoj sam vidio i kvartne mandoline. imaju 6 duplih žica, naštimaneih na kvartu. mislim, nisam siguram da su naštimane g-d-a-e-h-fis. koje sranje za naštimat. 12 žica.... svirao sam s njima. ja na basprimu, dečki s mandolinama i gitarama. montijev čardaš. moš mislit glazbe... ne znam tko se sve sjeća cigana ivanovića. dva brata, jedan s balaljkom, drugi s gitarom, virtuozi. obično bi za koncerte imali sa sobom i odgovarajućeg basistu, s balalajka basom. o balalajkama ne znam baš nešto, ali znam da kod pjotra ivanoviča instrument nije bio naštiman niti sviran (prstima) kao balalajka nego kao janković brač, a-d-g. i znam da su se samo prodavali pod ruske cigane ivanoviče, to zvuči nekako egzotičnije za europljane, a ustvari su bili jovanovići, najvjerojatnije iz deronja. još ranije s njima je svirao i njihov otac, jarko jovanović-jagdino koji je isto pičio na "balalajci", ali s 4 žice, a-e-h-fis . imam njegov album romano rat (ciganska krv)i ne samo to, lik je za sebe tvrdio da je autor romske himne đelem đelem. iz istog izvora sam saznao da je iz batajnice, kod beograda. sad batajnica u sremu, deronje u bačkoj, romi se sele... deronje-batajnica (beograd)-pariz... s njima nikad ne znaš točno...
__________________
U meni trepti panonska duša i volim svojih didova svit
|
|
#20
20-10-2006, 16:04
|
||||
|
||||
|
E da, saky, ali jel naštiman kao klasični basprim (kvartno) ili kvintno? Ček malo sad ću ja pronać taj čičkov post... Evo našo sam thread u kojem Čičak sam opisuje tu svoju tamburu, nije navedeno, jel' kvintna pa brijem da je "normalno" naštimana...
http://www.forum.tambura.com.hr/showthread.php?t=35
__________________
“Uz pjesmu mi se, evo, rodimo, uz pjesmu umiremo...”
|
 |
|
|
10
Linearni Mod
