![]() |
Erno baći, hvala vam najljepša na vašem trudu. jako je zanimljivo čitati sve ovo.
|
Stevan Kudlik, biografija
2 Attachment(s)
Dakle sa Stevanovom biografijom stali smo početkom izbijanja drugog svetskog rata. Nakon toga što je Stevan jedno vreme boravio u Subotici, 1942 god. sa preporukom Karla odlazi u Nađkanižu (Nagykanizsa) i zaposlio se u muzičkoj radionici Janoša Ladeckija (Ladeczky János). u ulici Városháza br. 3.
Pozdrazumeva se da u novoj sredini, Stevan je ponovo postao Ištvan (István), što je sasvim logično. Godine 1945, Bačka je ponovo postala deo Jugoslavije, a Ištvan je ostao u Nađkaniži. Očigledno je da Kudlikovi oduvek imali želju da postanu nezavisni, samostalni. Ištvan je već krajem 1944 god. podneo zahtev nadležnim organima, koji su 16. 1. 1945 god. pozitivno odgovorili. Tako Ištvan Kudlik ponovo imao svoju radnju i to u samom centru grada, Eötvös tér 2. Privitak 957 Dozvola za otvaranje samostalne radnje u Nađkaniži Privitak 958 Nagykanizsa, Eötvös tér 2. (U ovoj zgradi radio Stevan Kudlik, sada zgrada očekuje rušenje) |
Stevan Kudlik, biografija
4 Attachment(s)
Privitak 965
Jedan od prvih Ištvanovih reklama u Nađkaniži, posle otvaranja radnje 1945 god. Privitak 966 Koverat sa "službenim pečatom" Ištvana Kudlika u Nađkaniži Privitak 967 Jedan od Ištvanovih učenika, jedno vreme otišao na usavršavanje u čuvenu školu Stradivarija u Cremoni (Italija) Otuda pisao ovu razglednicu svome majstoru. Privitak 968 Druga strana razglednice, sa jednim originalnim Stradivarijem |
Stevan Kudlik, biografija
5 Attachment(s)
Iako politički i ekonomski okolnosti u tadašnjoj Mađarskoj bili veoma teški, Ištvanova radnja, kako-tako krenula.
Međutim 1948 god. za vreme poznatih sukoba sa Inforbirom, Ištvan (zbog svojih Jugoslovenskih „korena”) za dlaku izbegao progonstvo. Zahvaljujući – tada već postignutom dobrom glasu u gradu – uspeo ostati u svojoj sredini. Ištvan sve do svoje smrti 1983. god. ostao u istoj prostoriji (zgradi) u Nađkaniži. Ištvan Kudlik je bio jedini u Kudlikovoj dinastiji, koji bio univerzalan čovek. Osim trzalačkih instrumenata, izrađivao i gudalačke, a praktički popravljao sve. Čak i duvačke instrumente. Već 1960-ih godina postao najpoznatiji majstor svoje struke u celoj južno-zapadnoj Mađarskoj. Iako je ovo forum tamburaša, Ištvan je zaslužio toliko, da malo podrobnije pozabavimo njegovim delima, na području gudačkih instrumenata. Dr. Timar Andraš u svojoj doktorskoj disertaciji „Gradnja violina u mađarskoj” (Univerzitet ELTE, Budimpešta, 1983. god. strana 150.) Ištvana Kudlika spominje kao jednog od uspešnijeg graditelja violina, i to po modelu Stradivarija i Amatija. Nažalost – ovih dana – nemamo nikakve informacije o tome, koliko komada violina izradio. Za razliku od većine graditelja violina, Ištvan nije vodio evidenciju o tome, niti je stavio takve nalepnice, na osnovu čega moglo bi, bilo šta pretpostaviti. Jedinu originalnu Ištvanovu violinu koju sam našao u Nađkaniži pre godinu dana, je takozvana dečja violina, dakle upola je manja od standardne. Iako u unutrašnjosti postoji nalepnica, ali sardži samo osnovne podatke. Konkretno: Kudlik István Izrađivač muzičkih instrumenata Nagykanizsa. Eötvös tér 2. Privitak 970 Privitak 971 Privitak 972 Violina izrađena u radionici Ištvana Kudlika Sa druge strane, Ištvan imao je jednu dobru praksu. U sve instrumente koje popravljao, stavio nalepnicu sa tačnim datumom popravka. Ištvanova kćerka Marta – u Pečuhu, (Pécs) poseduje jednu violinu koju ovde možete videti. Privitak 973 Privitak 974 Unutrašnjost violine sa nalepnicom, sa sledećim tekstom: Popravljao: Kudlik Ištvan graditelj violina Nagykanizsa 10. 6. 1956. Osim ovog primera želio bi spomenuti Stanislava Kneževića, koji u svojoj knjizi „Gradnja violina u Srbiji” (Sombor god. 1997. strana 39.) opisuje kako je on osobno popravljao jedan violinčelo, u kojoj našao nalepnicu sa sledećim natpisom: Popravljao Stevan Kudlik, u Beogradu 2. 9. 1938 god. |
Ištvan Kudlik, biografija
3 Attachment(s)
Poslednji dani...
Privitak 980 Proslava 50. godišnjice braka, 1981 godine. Privitak 981 Ištvan Kudlik, sa suprugom u Nađkaniži 1975 godine Privitak 982 Poslednja Ištvanova fotografija za ličnu kartu novembra 1980. godine |
Ištvan Kudlik, biografija
3 Attachment(s)
... i kraj
Privitak 983 Posmrtni list Ištvana Kudlika od 1983 godine Privitak 984 Privitak 985 Nadgrobni spomenik Ištvana Kudlika ovih dana u Pečuhu (Pécs) |
Bela (Vojislav) Kudlik, biografija
2 Attachment(s)
Privitak 1038
Bela Kudlik (Kudlik Béla) rođen je 1914 god. u Subotici, dakle još za vreme Austro-Ugarske. Bela, je Stevanov mlađi brat. Privitak 1039 Faksimil (nažalost vrlo slabog kvaliteta) iz matične knjige krštenih. Prema tome, Bela rođen 7. 3. 1914 godine, a kršten 15. istog meseca u crkvi Svete Terezije u Subotici. U ovom slučaju je kuma bila Rozalija Kudlik (dakle moja majka), naznačena, da je još neudata. (podvučena crvenom bojom sasvim desno). Posle završetka osnovne škole, Bela je imao želju da izuči zanat svoga oca, koji je bio gostioničar. Ali njegov otac – Albe – nije se složio s tim. Prema nekim izvorima, nakon toga, Bela je izučio stolarski zanat u Subotici, ali ovi podaci nisu utvrđeni. Za vreme kraljevine Jugoslavije, Bela je automatski "prekršten" za Vojislava, dakle - nadalje - tako ćemo i mi nazivati. |
Vojislav Kudlik, biografija
4 Attachment(s)
Nakon toga što je Vojislavov stariji brat – Stevan – snalazio u Beogradu, i Vojislav odlučio da sledi njega. Od njega lično znamo, da se i on zaposlio kod Kalmana Ajhlera i kod njega izučio zanat. Sada već ne znamo kada, ali približno oko 1933 god.
Privitak 1040 Vojislav Kudlik oko 1933 god u Beogradu Privitak 1041 Vojislav Kudlik u Beogradu, nakon polaganja pomoćničkog ispita, oko 1936 god. Nakon toga stalno bio uz Stevana. Kada je Stevan otvorio svoju radnju, praktički on je bio Stevanova “desna ruka”. U međuvremenu nastupao u raznim amaterskim orkestrima. Privitak 1042 Vojislav Kudlik u Beogradu (levo sedi) sa havajskom gitarom oko 1937 god Privitak 1044 Prizren, 29. 1. 1939. Vojislav Kudlik, kao vojnik |
Vojislav Kudlik
naljepnica-Vojislav K.
http://i235.photobucket.com/albums/e.../vojislav1.jpg ....da li posjedujete možda kakve fotografije njegovih tambura, i da li je moguće utvrditi kad je ovakva naljepnica bila u opticaju tj. kojih godina, hvala! |
Vojislav
Quote:
|
poznam dva basprima s takvom istom naljepnicom! ali slike i druge informacije o njima mogu dobiti tek u subotu!
|
Vojislav (Bela) Kudlik, biografija
3 Attachment(s)
Oni koji pratili Stevanovu biografiju, znaju da prilikom izbijanja drugog svetskog rata Stevan i Vojislav, bili su zajedno. Dakle nema potrebe da ponovo opisujem isti događaj.
Vrativši za Suboticu, i Vojislav je radio jedno vreme kod Karla. Isto tako je poznato, da posle ovih događaja, Bačka priključena Mađarskoj. Tada je Vojislav ponovo koristio svoje prvobitno ime BELA. ------------------- Bela je 19 aprila 1943 godine položio majstorski ispit. Privitak 1070 Majstroska diploma Bele Kudlika Privitak 1071 Majstorsko delo Bele Kudlika Od 21. januara 1944 godine počeo raditi kao samostalni zanatlija. Privitak 1072 Dozvola za otvaranje radnje Bele Kudlika |
2 Attachment(s)
evo fotografije moje nove kontre
|
Još sam živ!
Bio sam nekoliko dana u bolnici radi nekih ispitivana. Vjerojatno (neki od vas) sa nestrpljenjem očekujete slijedeće nastavke.
Nadam sa, da ću ovih dana nastaviti, starim tempom. Srdačan pozdrav svima: Ernest |
1 Attachment(s)
Privitak 1192
ovo je prima mog primaša, prilično stara. ja nisam stručnjak, al vele da je jako stara. možda je adamova, pa ti ernest, prosudi. |
Quote:
Hvala ti puno na prilog! Ovo je nešto fantastično za mene. Gotovo sam siguran da je Adamov rad. Iako Karlo i Bela (Vojislav) sledio isti stil (karakteristični gurnji furnir i sistem bušenja rupa) rekao bi da ovo rad Adamov oko 1910. godine. (Svakako treba uzeti u obzir, da uvek postoji rizik, da je u pitanju imitacija). Raspitivao sam se kod nekih sručnjaka, koji trvde, da sada već postoje minijaturne kamere, spojene sa osvetljenjem. Kad bi tako nešto uspeo nabaviti za prihvatljivu cenu, mogli bi pregledati unutrašnjost prima, pa čak i snimiti. Svi Kudlikovi su od samog početka stavljali svoje nalepnice (Karlo je čak i datirao i - jedno vreme - stavio redni broj) u instrumente, izrađene u njihovim radionicama. |
Quote:
Molim prijatelje, koji mi žele pomoći, da u budućnosti, slikaju instrumente (ukoliko je moguće) na nekoj neutralnoj površini. Najbolje na sivoj ili na nekom drugom materijalu pastelne boje. Svakako ću biti zahvalan iako ne snimite tako. Hvala na trudu! |
Quote:
http://www.hrvatskifolklor.com/images/prim8.jpg za ovaj prim na crvenoj podlozi se zna da ga je radio karoly kudlik oko 1935. godine, a bela kudlik je mijenjao prednju dasku. sličnost postoji. (osim u detaljima glasnjače, koja je ionako naknadno mijenjana) po tome možemo naslutiti, ako ne i zaključiti da su obadvije tambure istog majstora... VIŠE SLIKA ISTOG PRIMA - LINK |
Quote:
Zavisi na što misliš, kad piseš "od istog majstora". Ako pažljivo pogledaš onu "službeni doposnicu" Adama Kudlika od 1923 god. možeš zaključiti, da konačni oblik Kudlikovih primova već tada zadobili danas poznati stil. Sve u svemu, na osnovu spoljašnjeg izgleda primova, vrlo malo šanse imaš, da sa sigurnošću možeš tvrditi, koji Kudlik izradio instrumenat. Što se tiče ranijeg slučaja, dakle o primu za koju predpostavljam da je radio Adam, zasniva se čisto na mojoj subjektivnoj ocjeni. Naime imam utisak da je ovaj prim u potpunosti ručno izrađen, što automatski dokazuje da je rađen prije prvog svetskog rata. Naravno, ukoliko uopće izradio Adam. |
....osim prednje ploče, po meni, rekao bih da je prim br2, stariji i prije rađen nego prim br1, ako sam dobro shvatio diskusiju.....
|
| Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 20:27 sati. |
Powered by vBulletin Version 3.8.1 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2026, Jelsoft Enterprises Ltd.