![]() |
Quote:
|
Quote:
|
1 Attachment(s)
Exer ti želi reći ovo. Za primjer prvi stih pjesme "Prošle su mnoge ljubavi" dionica prim/basprim 2. Iako je riječ o 16tinkama prve dobe nemaš ali kao da je sviraš prema dolje (zamisli tako) a dalje onda ide "gore,dolje,gore" Daj e mail pa ću ti poslati neke početničke teorije i slično..
Privitak 5441 |
Hvala momci! Dali ste odgovor na pitanje. Email tiishaa@hotmail.com pa ako imate neke zanimljive literature šibnite, bit će mi od pomoći.
|
Quote:
|
Quote:
|
Bok, Ivanchica!
A di se nalaziš, u kojem gradu? Jer skoro svaki grad (bar u kontinentalnoj Hrvatskoj, a i neki u primorskoj) imaju i neki KUD ili tamburaški orkestar pa se možeš tamo raspitati? Nisi napisala kol'ko godina imaš, jer nekima je glupo počinjat s klincima svirat tamburu, ali ako je volja i želja dovoljno jaka ni to nije problem. A i pošto si rekla da poznaš puno tamburaša, ako netko ima dovoljno znanja mogao bi ti (taj netko) pokazati i naučiti te svirati... Ne znam to su neke moje ideje. Tu preko foruma možeš dobiti neke savjete, ali sve to je puno učinkovitije kad ti netko uživo pokaže. EDIT: Sad sam vidl u tvom profilu da si iz Koprivnice, znam da tamo djeluje Tamburaški orkestar KUD-a "Podravka" pa se možeš tamo raspitati... |
trzalica
zanima me tko pravi zelene trzalice, nebi reko da je materijal plastika,ali nesto slicno je...Stvarno su super i ne trose se puno, cijena je malo veca koliko sam cuo ... al me zanima od kud je majstor i makar broj telefona ili tako nest.... hvala unaprijed... :rolleyes:
|
Zrno, forumaš Stari cucek radi te trzalice, evo link na post -> http://www.forum.tambura.com.hr/show...&postcount=107
|
hvaala Vam... Dalje do Starog cucka cu sam.... :D:bonk::bonk:
|
molio bih ako bi mi netko mogao reći jesam li pogodio tonove pjesme goro goro visoka si (http://www.youtube.com/watch?v=w_Y2oaRuF2c) skidao sam po sluhu i znam da to ne valja ritmički ni ništa :krez: al to mi nije ni bitno, znam to odsvirat na dangubici, samo su mi bitni tonovi
http://img820.imageshack.us/img820/3664/gorogoro.jpg |
ne bas precizno..ali moze proc
|
Quote:
|
da
|
ja sam krenio svirat tamburu onako iz fore,da vidim kako je to...nakon 5mj kupio sam si primu.Poceo sam ucit pjesme i dobro mi je krenilo...Evo sad sviram u KUD-u i kupit cu si basprim a sviram vec 2god... :)
|
...pozdrav svim clanovima foruma,svim tamburasima i becarima dobre volje. imam nekoliko pitanja na koja bi mi mogli dati odgovor. ovako u ovom mojem jadnom kraju jako je malo tamburaša i malo ljudi se bavi tamburanjem i tamburaškom glazbom,tamburu mi dali u ruke ima vec 10 godina...basprim koji i dan danas sviram,sve sto "znam" naucio sam se sam sto se tice tehnike,vjezbe si sam slazem iz glave...note neznam citat i sviram po sluhu...jako rijetko se kad imam prlike prikljucim nekom bendu pa malo sviram vani. kod kuce svaki dan minimalno 3 sata sviram... dosao sam do određenog nivoa i osjecam da ne napredujem al mi je to sve isto a nemam nigdje nikoga tko bi mi pokazao vise i sto se tice tehnike i nota...pa eto kako i gdje bih mogao naci pomoc da napredujem...imam veliku volju i zelju da jednog dana zasviram sa nekom pravom tamburaskom bandom. Hvala svima na pomoci zivili!
|
Turanovac?
Pa napiši ljudima gdje je Turanovac daj svoj kontakt i neko če ti se javiti !
Sretno !! p.s ja stvarno nemam pojma gdje je Turanovac a nema gdje nisam bio ?? |
Quote:
Turanovac |
Sad znam!
Fala Vedrane sad znam .
Hehehehe!! |
koja je svrha osam žica na primu? tj da je svaka dupla, jel to samo da se jače čuje ili je neki drugi razlog?
|
daj sliku tog prima sa 8 zica :)
|
|
Quote:
Evo mail : capitano12@net.hr |
@Delko, hmm, zanimljivo, ja jos tako nesto nisam vidio (ali vjerujem da ima ljudi na forumu kojima to nije nista neobicno)..meni se cini da su sve zice poduplane da bi se tambura jace cula, nista drugo mi ne pada na pamet, iako iz danasnje perspektive mi to izgleda blesavo..
|
duple žice
... netko je valjda vidio da mandolina ima sve duple žice, pa je napravio i prim s duplim žicama.
ako postoje gitare s 12 žica, zašto nebi postojao i prim s 8 žica. graditelji stalno nešto eksperimentiraju, stalno mijenjaju razne mjere i dimenzije, traže... samo što svaki eksperimentić nije ovako lako uočljiv. kako se meni čini, kod tambura je s vremenom prisutna tendencija smanjenja broja žica. na najstarijim tamburama (farkaš) svaka žica je dupla, pa čak i one na basu. troglasne janković tambure su obavezno imale sve 3 uduplane žice. prije 40 i više godina mnogo kvartnih 4-glasnih tambura izrađenih u hrvatskoj je imalo i prvu i drugu dvostruku žicu. pogotovo tambure muzičke naklade i glazbala zagreb. kod tambura D štima to je takorekuć bio standard. danas su najčešće tambure koje imaju samo 1. žicu duplu. a i ta prva dupla se zadnjih godina rijetko vidi na bugarijama. pojavili su se i neki bračevi sa 4 žice, bez ijedne duple. (jel tako longee?) promatrano kroz zadnjih 50-ak godina, tendencija smanjenja broja žica je očita. kako će se stvar nastaviti, ko doživi - pričat će. sa statičke strane gledano, manje žica = manji pritisak na glasnjaču -> otvara mogućnosti daljnjeg eksperimentiranja s debljinom gredica, glasnjače, njanja.... blabla... inače, lani sam u rukama imao mandolinu sa 10 žica: prve dvije su bile trostruke, a dvije debele dvostruke: 3+3+2+2=10 |
jel to fizički teže svirat? mislim da nije baš preporučljivo početnicima mekših prstića :D
|
Quote:
|
Quote:
ima mekših i ugodnijih instrumenata na izbor. sviranjem tambure se stvori debela i ružna koža na jagodicama prstića lijeve ručice. :D |
Quote:
dijete mi je prije ljeta donijelo u kud takav prim, 8 žica. i kraći vrat, tj. osjetno kraća menzura a opet nije kao janković bisernice. nešto između.. to si je kažu đed dao napraviti 90ih god (rat??) , a đed je vjerojatno u mladosti isto kao i moj još živući đed svirao modu onog vremena ---> mandolina i gitara (..ko pjeva zlo ne misli... , ---> braća Justin i Đimi Stanić.. U gaju tom kukavica kuka.. ) što sam napravio? skinuo (odrezao) višak mašinica, rupe zapunio i vozdra. naravno, izmenio sam i konjiće. žice od standarnog prima su recimo premekane, i nespretne za ugađanje, no za tog malca od 10 godina sasvim dovoljno da roditelji vide hoće li ga muzika zanimati ili ne. a dečkić obećava.. |
kako se na instrumentu postiže da ima mekše žice?
|
saveta...
Quote:
Ili da staviš žice od najlona??? ...a ako su i tad pretvrde - skrati vrat za 10cm! :krez::top::krez: ...a ako nećeš da diraš instrument, na jagodice prstiju ruke kojom pritiskaš žice nakapaj superlepak (crazy-glue) i sačekaj da se osuši i "zacementira" pa onda sviraj...nipošto nemoj dok lepak ne osuši da ne bi išo na spavanje s tamburicom...basprimom...čelom il nedaj bože begešom... |
Quote:
nisu meni pretvrde žice, samo me zanimalo kako se to općenito postiže |
Quote:
|
Quote:
|
Quote:
|
Quote:
|
Quote:
gore-dole-gore-dole-dole-pa 4 puta gore dole al neznam ja ko se još pridržava 100% svih tih pravilnih trzaja il tak nečega, ja prvi netrzam tako :) (niti znam da li je ovo točno :bonk:) |
haha...pa to je pravilno trzanje... sad dal cete se pridrzavat toga ili ne..vama na volju...ali kad dodju neke brze stvari, gdje su sve sesnajstinke, zanima me kako cete svirat malo gore gore pa dole dole ..itd
|
Quote:
Quote:
i nije gore-dolje, nego suprotno: prvo dolje, pa tek onda prema gore... |
Quote:
Hvala na ispravci :top: |
Quote:
|
Quote:
|
Quote:
A za Vedranovo pitanje: Ako je neki brži tempo onda sve dolje-gore, a triolu dolje-gore-dolje i onda opet nastaviti dolje-gore. Ako je tako nemoguće (zbog tempa) onda šibaj dolje-gore do prve prilike (pauze...) kada se možeš vratiti (jer se zbog triole obrne trzaj, pa dobijemo nakon triole gore-dolje umjesto dolje-gore) na normalan trzaj. |
Quote:
ma znam, ali stvar je u tome da se u nekim pjesmama ''nemora'' tako otrzati, dok u nekima se jednostavno nemože ''stići'' bez pravilnog trzanja, al opet, početnička pitanja, po mome bi svi trebali naučiti početnički, dok ne nauče improvizirati :)) |
Drago mi je što ste odgovorili na ovo pitanje, dosta dugo je "visilo" i mislim da su nejasnoće razriješene.
Druga stvar koja je interesantna, a mislim da isto spada u početnička pitanja i da zbog te stvari mnogi čitavu vječnost ostaju početnici je prstored, prstomet (kako god) Jel svirate uski široki, kombinirani kada svirate predudar (npr h pa nastavite istrzavati na c) kako slažete prstored ako na svaki ton (iz melodijske linije) svirate predudar Kako nadoknađujete manjak prstiju kada imate neki prohod kroz skalu pa vam ponestane prstiju :ples: jel radite neki slajd i kojim ga prstom radite i kada (na početku dionice na prelasku sa žice na žicu)....možda sam postavio mnogo pitanja koja vama nemaju smisla, al za mene su vrlo važna, i mislim da bez nekih savjeta neću brzo napredovati. Sigurno je puno bolje dobiti savjet nego sam isprobavati da bi došao na istu ideju i uz to sve možda bi prihvatio "pogrešan" način, ne toliko pogrešan koliko ograničen (zamislite da trenirate trčanje i da trčite u ćućnutom položaju ko patka) |
Quote:
|
Quote:
|
po kojem se tonu d mol razlikuje od c dura?
|
b
|
a gdje je taj ton na e primu, A#?
|
Quote:
|
Quote:
|
pokraj a :D
|
bit će da ni ti ne znaš, nema veze, našao sam, hvala
|
do re mi - spika
jel mi moze netko objasnit kako se do re mi fa so....... uklapaju u tonove i durove i molove ???
sjeca se iz skole da smo morali iz kajdanke ocitati note kao do re mi......., ali mi nije jasno za sto to sluzi tocno. :D |
Quote:
takozvana solmizacija je to. način označavanja tonova u ljestvici potekao iz italije. talijani i danas u svojim notnim zapisima koriste takvu, uvjetno rečeno apsolutnu solmizaciju po kojo je do= C, re=D, mi=E itd. kod nas se u glazbenim školama koristi "relativna" solmizacija gdje je do=1. stupanj ljestvice; re=2. stupanj ljestvice; mi=3. stupanj... znači ako smo u Es duru, do=Es, re=F mi=G itd... što ima svog smisla jer se djeca na taj način privikavaju i uče odnose i funkcije pojedinih tonova u glazbi. postoji uz solmizaciju još i gestikularni način prikaza tonova koji se ponekad koristi na satovima solfeđa. znači, kad učenik pjeva neki primjer, istovremeno rukom pokazuje koji je to ton, jer je svakom tonu solmizacije pridružen određeni položaj ruke. ondak, postoji i više vrsta tih solmizacija, odnosno više načina imenovanja tonova, zavisno od "škole", odnosno kreatora načina solmizacije. tako recimo u zagrebačkoj funkcionalnoj glazbenoj školi elly bašić djeca ne uče solmizaciju kao "do-re-mi-fa-so-la-ti-do" nego nešto kao "do-re-ma-fu..." razlog tome je solmizacijski način označavanja povišenih ili sniženih tonova, dakle tonova koji nisu unutar same ljestvice, pa povišeni ton ljestvice umjesto samoglasnika "a", "e" ili "o" ima "i", dok sniženi "u" (do-di-du ili la-li-lu... ili fa-fi-fu) :D i tako to... pojavljuju se razna tumačenja šta je bolje i praktičnije. |
Tonove možeš čitati solomizacijom (do re mi...) ili abecedom (c, cis, des...). Jedan od dijelova solfeggia je i pjevanje glazbenih primjera i tamo se koristi solomizacija (dok pjevaš nije toliko bitno koje tonove izgovaraš nego što otpjevaš). I onda se doristi DO za sve tonove koji su izgrađeni na tonu C (cis, cisis, ces, ceses). RE se koristi za sve tonove koji su izgrađeni na tonu d i tako dalje... (cijela solomizacija za one koji ne znaju ide: DO RE MI FA SO LA SI(TI) DO).
Zamisli da pjevaš neki primjer iz As dura i imaš šesnaestinke na tonovima f, es, des, c. Prilično je teško to izgovarati u brzini, kada se moraš koncentrirati da točno intonacijski otpjevaš. Zato se koristi solomizacija kojom se to otpjeva fa mi re do. A glazbena abeceda se koristi tamo gdje je točno bitno o kojem se tonu radi. Na primjer, pišeš atonalni diktat i profesorica te pita koje je tonove odsvirala. Recimo da je ona odsvirala a b d des - solomizacijom bi to bilo vrlo nedefinirano (la si re re) pa joj moraš odgovoriti glazbenom abecedom. |
Quote:
Quote:
Quote:
|
Quote:
a glazbene škole će se dogovoriti oko solmizacije kao i mi tamburaši oko G/D i A/E štima. :krez: |
Jos samo da napomenem da se kod nas koriste "sve" tri metode (svaka skola radi na drugi nacin) a to su kako je maestro rekao relativna gdje su DO i LA promjenjivi, odnosno u svakom tonalitetu su osnovni tonovi ljestvice, apsolutna gdje je uvijek C=DO, A=LA, i funkcionalna metoda koja se u ZG (koliko znam) radi samo u skoli Elly Basic (ne znam puno o toj metodi, znam ono sto je maestro napisao o drugacijem izgovaranju slogova i gestikuliranju..takodjer za razliku od ostalih skola, u srednjoskoloskom obrazovanju ucenici ne uce prvo harmoniju pa polifoniju, nego obratno..ali ako nekoga zanima vise moze saznati na http://hr.wikipedia.org/wiki/Elly_Ba%C5%A1i%C4%87..odoh i ja sad procitati sta tamo pise :) )..
Bando, da li vi koristite "alterirane" slogove, npr. C C# D D# (DO DI RE RI) ; E Es D Des (MI MU RE RU)? |
Ne, bilo da se radi o c, cis, ces to je sve DO. Kod nas je to da bi se pojednostavilo kod pjevanja, a ako imas te "alterirane" slogove, onda nisi ništa pojednostavio nego samo stvorio još jednu "abecedu"...
|
vidis, meni ti slogovi znatno olaksavaju stvar, pogotovo kod pisanja diktata sa alteracijama..ali eto, svako ima neku metodu koja njemu (ili njima) odgovara :)
|
Quote:
ref: http://www.usfl.hr/sgs.htm http://www.glazbena-bberse-zg.skole....vni_plan.shtml edit: naknadno sam skužio da se govori o ovoj školi pa ona kreće sa polifonijom http://www.ellybasic.hr/?page_id=54 |
Ali općenito, meni je to logičnije, da se uči prvo polifonija pa harmonija, zar ne?
|
pa ono kao po nekakvom povijesnom razdoblju prvo se razvio homofoni harmonijski slog, pa je tek kasnije u renesansi (voklana) i baroku (instrumentalna) polifonija, pa je to vjerojatno paradigma u školovanju.
edit: makar prvo gradivo u polifoniji je cantus frimus koje mislim da spada u srednji vijek, tak da je sve pomješano :D općenito možda čak bolje polifoniju prije jer je jednostavnija od harmonije u početku. |
e lako za slogove, polifoniju i harmoniju... nego, jel mi ko može reći (unaprijed zahvaljujem), kako se uopće svira brač, nemam pojma u kojem je štimu, ali znam da žice idu: a, e, h, fis, :)
|
e hvala puno svima na objasnjenju :rolleyes:
recimo da je jasnije !!! |
Quote:
|
Ispričavam se na offtopicu, ali samo bih kolegu Bandu upozorio da se kaže "solmizacija", a ne "solomizacija". ;)
Evo i definicije iz "Rječnika stranih riječi" (Anić • Goldstein): solmizácij|a ž glazb. sustav nazivanja tonova određenim slogovima; najčešći su slogovi do (ut), re, mi, fa, so(l), la, si (ti) ▲ tonovi ~e tonovi na ljestvici, dobili su ime po latinskoj himni za Sv. Ivana Krstitelja ☼ fr. |
Vidi stvarno, sramota za učenika srednje glazbene škole :krez::krez::krez:
EDIT: A ja upozoravam tebe, nije "kolegu Banda" nego "kolegu Bandu" :krez: |
Evo, ispravio sam, zeznuto ti je prezime za deklinirat... :krez::bonk:
|
na kojem je štimu najbolje početi svirati bas
ja sam počeo na G štimu al mi ujak svira u Slavonia bandu i kaže da je basist na A štimu kakva je razlika u tim štimovima?? |
G-bas se štima (od deblje prema tanjoj) - E-A-D-G, a A-bas ti je za ton višlji - F#-H-E-A... Iako sam u bendu di smo svi na "sremskom" štimu, mislim da čak nije loše (naravno u idealnim uvjetima kad bi bili basevi isto glasni, iste kakvoće tona itd.) svirat G-bas (zbog ova dva dublja tona koja G-bas ima, a A-bas nema, dakle E i F), recimo i standardni štim za bas-gitaru i kontrabas je isto kao za G-bas (E-A-D-G)...
Al' činjenica je da većina basista u bendovima sviraju A-baseve... Nek' se basisti izjasne po tom pitanju, ja sam kontraš. |
znači duboki tonovi na A štimu su na gornjem dijelu
a na G štimu su duboki tonovi A štima malo dolje od vrha znači A štim c i g su na prvom polju G štim c i g na trećim poljima g- štim je dublji od a štima |
i još nešto...
bas, kontrabas i berda kolko vidim to su tri različita instrumenta :blink: |
Quote:
Berda ili Beges je uobicajeni naziv za tamburaški bas. a ovu riječ "bas" definiraj.. moze biti Bas gitara, moze biti tamburaski bas. |
basprim
na kojem basprimu je najbolje svirati- G, A...
|
pa na a naravno, glupo pitanje :s wtf
|
Quote:
|
Ja bi na A... :) Sad zakaj... To se zove pitanje... Kaj ja znam ljepše mi zvući... Otvorenije... Konkretnije....
|
vjerujem da se o ovom vec razglabalo podosta ali nikako da pronadem tu temu (mislim da cak nije bila ni tema o tome nego da se o tome pocelo raspravljati na nekoj drugoj temi sto mi otezava pronaci postove), kakogod...
gdje drzati trzalicu za vrijeme sviranja? krvavi sam pocetnik na basprimu i znam da je sve stvar osobnog ukusa, volje, tehnike itd... recimo dugo sviram gitaru i tu trzalicu uvijek drzim iznad rupe (naravno, kod gitare i ne moze drugacije a da ne zvuci cudno ili da se ne iskrivis). kod elektricne polozajem trzalice se moze bitno utjecati na zvuk tako da je i tu sve stvar osobnog ukusa (sto si blize vratu tu je zvuk meksi). recimo da se uhvatim stalno kako na basprimu drzim trzalicu iznad rupe a na youtubeu vidim kako vecina tamburasa (barem onih koje sam vidio) ne trza iznad rupe. sad, kad usporedim zvuk nekako mi je puniji i glasniji kada ne trzam iznad rupe ali mi smeta sto se cuje stalno udaranje trzalice o drvo. vjerujem da tu nema nekog pravila (ispravite me ako se varam) i mozda je ovo pitanje na koje ni nema nekog "tocnog" odgovora ali bi me zanimao stav svih vas a posebice onih koji rade sa pocetnicima. kao sto sam rekao, meni ljepse zvuci basprim kada ne trzam iznad rupe, cini mi se i lakse, ali se (valjda sto prelazim sa gitare pa navika) stalno silim trzati iznad rupe. izvanjavam se ako je ova tema vec prozvakana ili ako je vec bio odgovor na ovo pitanje, kasno je i nije mi se dalo traziti (sto nije za pohvalu, mea culpa) |
na rubu rupe..
|
probaj svirati prije zvučnog otvora-rupe,tako da ti ruka bude što je moguće paralelna sa žicama,a kod trzanja koristiš i zglob desne ruke i lakat,zavisno šta želiš odsvirati....
|
Quote:
|
Quote:
|
http://www.zentao.com/guitar/lesson5/theory-1.html
Citao sam malo na ovoj stranici i dosao sam do ove slike (za gitaru) http://www.zentao.com/guitar/lesson5/middlec2.gif Nadam se da vama nije mrsko objasniti kako ovo izgleda na e-primu. Nasao sam stranicu gdje pise da se e-prim stimuje po sistemu e",h',f#',c#'. Jeli to znaci da su h, fis i cis u istome oktavu, a da je "e" jedan oktav "visi"? Poz! :krez: |
Ako nekome zatreba:
http://img402.imageshack.us/img402/6048/imag0118wd.jpg na ovome linku je isto to, ali u punoj veličini: KLIKNI! |
1 Attachment(s)
Quote:
evo i slika koju si tražio. Privitak 6584 |
Imam jedno pitanje vezano za drugu žicu na bisernici. Na mojoj bisernici druga žica je dupla, većina bisernica (meni se tako čini, a lako moguće da sam i u krivu) ima jednu drugu žicu. U čemu je razlika kod sviranja? Da li je pametnije početi svirati (je sam ja totalni početnik) s jednom ili duplom žicom? Ima li kasnije kakve razlike ako se prebacim na jednu žicu? Npr. je li lakše prijeći s jedne na dvije ili s dvije na jednu ili je isto?
Hvala! |
Quote:
|
Hvala na odgovoru šefe!
Imam e prim (E H F# C#) i druga dupla žica uštimana je na H. Za sada mislim ostati na e primu i ne pokušavati svirati g prim (barem dok ne pohvatam neke osnove). Meni zanima ima li kakve razlike ako sviram e prim s jednom drugom žicom ili e prim s duplom drugom žicom. Znam da je ton isti (H), no kako nikada nisam držao u ruci e prim s jednom drugom žicom pitam se da li je kod sviranja ista stvar? Ako jednog dana uzmem e prim s jednom drugom žicom hoće li biti neka razlika kod samog sviranja, odnosno da li je bolje da kao početnik uzmem e prim s jednom drugom ili duplom drugom žicom ili je to svejedno? |
Quote:
|
Lako moguće da je originalno bila štimana u d. Čak sam i ja to pomislio čitajući postove na forumu, no kako se ne kužim nisam htio nikaj govoriti. Sve u svemu lik koji mi ju je dao naštimao ju je na e, tako da je sada na e štimu. Meni je važno da je na e štimu jer obije početnice koje imam su za e štim.
Ma to mi je bilo bitno da nije neka razlika. Odnosno, ako ikada promijenim tamburicu da se neću morati sto godina navikavati na jednu žicu. Hvala na odgovoru! |
gdje se na g štimu svira ton d2?
http://img855.imageshack.us/img855/3...mtamburasa.gif Nažalost ne mogu to naći nigdje u literaturi koju imam, a pjesmu sam već naučio samo što sam morao improvizirati i umjesto d2 svirati c2 :D for learning purposes, pa ju sad hoću ispeglati da to zvuči kako treba |
micek, ako znas gdje je c2 trebao bi onda po logici stvari zakljuciti i gdje je d2..ili ti ne znas note i bubas napamet gdje je koji ton na tamburi?
hint : 2 polja dalje.. |
Quote:
Alles gut :top: |
Quote:
|
treba li tonalitet pjesme prilagođavati mogućnostima glasa ili svirati pjesmu kako najbolje zvuči i prilagođavati glas tom tonalitetu?
|
sve je u kompromisu :)
pjesma se obično prilagodi pjevaču. tako barem radi većina pjevača, barem oni ozbiljniji. ne kužim kako to misliš da neka pjesma bolje zvuči u nekom određenom tonalitetu? svaka pjesma najbolje zvuči u tonalitetu koji paše pjevaču koji je pjeva. uzmi na primjer jednu pjesmu i neka je otpjeva muški, a zatim žena u istom duru... barem jednom od njih dvoje neće pasati, jer je prosječan ženski glas viši za kvartu od prosječnog muškog glasa. ako muškima neka pjesma paše u d-duru, ženama će odgovarati otprilike g-dur. glede spomenutog kompromisa, tu je bitno ovo "otprilike"... dakle nađe se tonalitet koji odgovara pjevaču. ako pjevaču paše recimo as dur, a prate ga tambure, kompromis je u tome da će se pjevač pomaknuti za pola tona gore ili dolje, znači u a dur ili u g dur, jer su ti tonaliteti pogodniji za tambure od as dura. zaključak: ljudski glas ima bitno manji raspon od većine instrumenata, pa se prema njemu podešava tonalitet. tek nakon toga se rade manji pomaci da bi bilo zgodnije odsvirati i na instrumentu. puno tamburaša tu griješi. dobar primjer je škoro, koji pjeva svoje pjesme u tonalitetima koji su većini nas preduboki. i ondak, dečki skinu julišku u h-molu, jer ju je škoro tako otpjevao. i brundaju i guše se, šapću dok pjevaju iako bi puno bolje zvučali u d ili e molu. matu svira svaki bend u svom tonalitetu. najčešće su to cis mol, d mol pa sve gore do a-mola. pa ljudi moji, ako škoro brunda i mumlja, moramo li i svi mi ostali brundati kao on???? primjer koji potvrđuje moje navode "ne dirajte mi ravnicu": škoro tu pjesmu izvodi u c-duru, ali pjesmu su prije njega proslavili i isfurali zlatni dukati koji su je podigli u e-dur, iako stanko isto ima duboki glas. danas nikome ne pada na pamet pjevati u škorinom c-duru, jer svima bolje paše e-dur. samo mi nije jasno, ako su ravnicu svi podigli u e-dur, zašto neki uporno odbijaju podignuti tonalitete i ostalih škorinih pjesama? nije valjda da čekaju dukate da to naprave prije njih? :bonk: još jedna napomena, vezana za one koji su dugo na estradi... poznata je stvar da se ljudskom glasu (i muškom i ženskom) s godinama produbljuje raspon, tj. i najviši i najdublji ton kojeg neka osoba može otpjevati se snizi od puberteta do starosti za otprilike jedan do 2 tona. tako je oliver dragojević 1975. godine pjevao galeba u es duru, a danas ga pjeva u c-duru. |
a zašto se g dur i e dur nazivaju muškim tonalitetima a d dur ženskim?
|
| Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 10:55 sati. |
Powered by vBulletin Version 3.8.1 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2026, Jelsoft Enterprises Ltd.