550€ = ~4000kn
di je ta za 1000kn ili ja ne vidim dobro :eek:

Ne vidiš dobro... :krez:

C/P
08.07.08. 20:57
Prodajem dvije kontre, svaka 1000 kn, Nasice

ja svoju kontru kupio za :400 kuna i mobitel koji vrijedio 400 i platio 250kn popravak -konjic,kobilica .... sve zajedno 1050 ... e da i torbu sam doplatio josh 250 ;)

i fino lupa ;) nije top topova ali je ciganjska :P

to za 1000 kuna il je ukradeno il je nešto u rangu s onim što je buky poslikao.

kupujem porše 911 za 1000€... :)

fak
pa nije bilo tog oglasa

a dobro, enivej
a di je slika od te kontre???

i zanima me ova od hipera :o

joj...
 

Ta s oglasa ima gitarski korpus, i na gornjoj dasci se vide tragovi nekadašnje kobilice gitarske, baška što je nalivena domaćinski parquette-lakom:krez: ko da je džaba!!!

a jok tamish.
ta za 1000 kuna (135 €) nema sliku.

ova o kojoj ti pričaš, bivša gitara se prodaje za 550 €.

@hilc: normalnu kontru za 1000 kuna jednostavno ne možeš kupiti.

kontra-kantra-od kanrtona...
 

Stoji da za te novce nemoš naći normalnu....al ako od nje "ima 'leba", tj ako dođe "Kocki na astal" sa parsto uloženih eur, izađe nešto za manje novce, a bolje od ove sa slikom...

http://forum.tambura.com.hr/showthread.php?t=1131

evo ti je ;)

Kvintni krug, jel bi mogao netko to objasniti onako po balkanski, da i budala shvati:krez::D

EDIT: ovo pitam pošto vidim da zadnji dana ima ljudi na forumu al ništa ne pišu, pa nek pomažu neznalicama... a ne samo se tu prenemagat :D

Pogledaj na mail.

Pozdrav,

I.

Privitak 1950

ev ti ga na. :krez:

pomoću kvintnog kruga se objašnjava međusobni odnos, povezanost iliti srodnost tonaliteta.
ovo je samo grafički prikaz tonova složenih u kvintni krug, da se vidi njihov međusobni odnos.
između bilo koja 2 susjedna tona na tom krugu, interval je čista kvinta.
s vanjske strane kruga su durski tonaliteti, njih ukupno 12.
s unutarnje strane kruga su prikazani njihovi paralelni molovi.
možemo primjetiti da je i na vanjskom i unutarnjem krugu redoslijed slova isti (C, G, D...), samo ne počinje u istoj točki.

ako krenemo u smjeru kazaljke na satu od vrha kruga (C-dur), svaki slijedeći tonalitet ima jednu povisilicu više (G-dur ili e-mol ima jednu, D-dur ili h-mol 2 itd...)
u suprotnom smjeru, povećava se broj snizilica.
na dnu kruga su prikazani tzv. enharmonijski tonaliteti, koje je moguće prikazati i sa snizilicama i s povisilicama. to su h, fis, cis odnosno ces, ges, des dur tonaliteti.

u nekoj jednostavnoj varijanti, odaberemo pjesmuljak sa 3 akorda. recimo, ajde kato, ajde zlato...
ako tu pjesmu sviramo iz d-dura, pojavljuju nam se još 2 dura (g i a). ovdje d, g i a predstavljaju toniku, subdominantu i dominantu.
na krugu je tonici susjed suprotno od smjera kazaljke sata subdominanta, a s druge srane susjed je dominanta.

i sad se pojavi ženski vokalni solist kojemu je ta pjesma u d-duru preduboka i kaže ti da sviraš to u a-duru. znači a dur postaje tonika, susjedi s kruga subdominanta i dominanta... d je subdom., e je dominanta.
ako dama recimo preferira b-dur, točku B proglasiš tonikom. susjed Es je sudominanta, a drugi susjed F je dominanta. i samo operi...

to bi bila jedna jednostavna primjena kruga. tako možeš bilo koji ton proglasiti tonikom, a svi ostali odnosi ostaju nepromijenjeni.

primjer neke pjesme s više akorda...
recimo čest slučaj imamo kad se akordi nižu po krugu. moja mala nema mane, evo banke, i puno drugih pjesama negdje u refrenu imaju niz:
em (E7) - am - D - G pa skok na H i povratak na em...
ti tonovi su na krugu susjedni, i ako krug imamo u glavi, svejedno nam je sviramo li to iz e mola ili c-mola... treba znati da ideš redom po krugu 4 točke, pa preskačeš na susjeda s druge strane početnog tona, da bi se vratio na početnu točku.

neki ljudi jednostavno bolje shvaćaju kad imaju taj grafički prikaz pred sobom.

*basovi na harmonici (lijeva ruka) su poslagani tim redoslijedom kvintnog kruga. na sredini tastature je c, iznad njega idu g, pa d, pa a, a ispod c idu f pa b, pa es...
*žice na violini i mandolini se štimaju e-a-d-g, a na primu kreću od istog tona e, ali na suprotnu stranu (e, h, fis, cis)
kontrabas ima g-d-a-e... opet po krugu.

sve ovo skupa se može tumačiti i pomoću kvarti (zato se i zove kvintni-kvartni krug)

postoji još mali milijun logičkih poveznica kruga i stvarne svirke, pa kome se da neka nastavi.
u svakom slučaju ovu slikicu gore bi trebao svatko tko svira imati u glavi, naštrebanu. tako sam može riješiti puno nedoumica.

Fala maestro, već kužim!

Ali ipak ,može još par primjera :top:

Ovi u F. Lučiću mnogima su ubili volju za daljnjim školovanjem,ja sam rasturala violinu bila sam među najboljima,a u trećem razredu sam bila među gorima upravo zbog profesorica...
Šteta...

Pozdrav! Evo i ja sam jedan od n00bova na ovom forumu, sviram (tj. nesto trkeljam po zicama) od 9.mjeseca prošle godine. Zanima me nekoliko stvari:
1. Kako odrediti drugi glas na pjesmama (npr. Zbog tebe - NHT, Od dvora do dvora - NHT, itd.) ove mi sada padaju na pamet. Naime, sviram s bratom, pa bih htio da to malo bolje zvuci
2. Recimo, neka pjesma počinje u A-duru, i ja je naučim u A-duru i sada dođem s nekim svirat i on kaže c-dur, kako se najlakše "prešaltat" i općenito, kako odrediti hvatove za neki dur. Ja sam samouk, pa mi je ta teorija, špansko selo. Ja sam si odredio durove, koji su tako da mi je za A-dur, srednji prst na A, a mali prst na A1 (sviram D-prim). Da li to OK, ako nije pomagajte.

Hvala na odgovorima!

kako rješavati kvadratznu jednadžbu ako ti je zbrajanje špansko selo?
nikako. jbg.

I vožnja auta mi je bila špansko selo, pa sam naučio! Kada bi ljudi bili ovakvi optimisti kao i vi, još bi bili u srednjem vijeku. Ja ću to naučit, ovako ili onako, preko foruma sigurno ne :mad:

...eto....u jednom hvali,a onda u drugom ne prihvaća mišljenje....

oh, uvrijedih primadonu... :sad: a cilj mi je bio upozoriti na nužnost postupnog učenja, od početka, bez preskakanja kako inače svi gotovani misle da se može. nema moj odgovor nikakve veze s nedostatkom optimizma. ništa ti nisi razumio.

nas čeka sjajna budućnost s mladim ljudima, jer na sreću, oni koji na ovakav način razmišljaju i reagiraju kao uvrijeđene primadone u pravilu niti mogu niti neće predstavljati nekakav značajni vektor u budućnosti.

sviranje instrumenta usporediti s auto školom...
ma s kim ja pričam. :bonk:

stiv, kad sam se poslužio analogijom s kvadratnim jednadžbama i zbrajanjem, upravo sam htio reći to isto što si ti napisao. mislim da je to jasno. međutim, darac11 se našao uvrijeđenim.
kako je on isto upotrijebio (neadekvatnu) analogiju s učenjem voženje auta, volio bih vidjeti šta bi mu rekao instruktor u auto školi kad bi ga na drugom ili trećem satu vožnje pitao da mu objasni kako se auto zanosi i okreće pomoću ručne kočnice.

Najjače je kad si na nekoj probi (koju netko ravna) i kad ožežeš na kontri a bračiste se muče s melodijom dok ti kidaš žice svojim znanjem sviranja E-akorda :bonk: :bonk:, a ovaj te mora utišavat. Cool, zar ne? A šutiš koliko to boli tvoje nejake prstiće pa skoro svisneš kad vidiš vlastitu kožu na žicama.


Osim toga, zanima me uloga akorada koji nisu toliko zastupljeni ali ipak nužni za sviranje poput C+, Hm-5, D°, G4 ?

oduvijek me zanimalo
 

a nikako da pitam maestra kad sam imao prilike!!!

da li postoji neki naziv za slijedece :

recimo pjesma je iz D dura i refren ide u G dur (ono najosnovnije),a moze bit iz D dura, ali refren ide u A dur ili pak iz D, a refren u hmol,itd... !!!

da li postoji neki naziv za to ???
ne znam da li me razumijete! ako mi netko kaze e ta pjesma ti je napravljena sa xxxxxxxxxxx i da ja odma znam da recimo refren ide u mol ili tako nesto,naravno prije nego sto sam ju cuo!!!

nisam siguran da sam baš točno skužio šta pitaš. daj neki primjer.

npr. balaševićeva al se nekad dobro jelo počinje u a molu, a refren je u a duru.
zaustavite dunav krene s e molom, refren je u G duru... (bogdan je rekao da je originalni refren bio u E-duru, a on i janika su ga šibnuli u g dur)

uglavnom, sve kombinacije su moguće, nema nekih teorijskih pravila koje bi to ograničavale. osim univerzalnog pravila: ako dobro zvuči, dobro je - ako loše zvuči - ne valja.
ostalo ne spada u pravila, nego se može reći da refren često skače u paralelni mol ili paralelni dur. kao u primjeru zaustavite dunav.
nekad se mijenja u istoimeni mol ili dur (al se nekad dobro jelo).

nekad ide za kvartu gore, kako si ti naveo iz D u G.
kod mađarskih pjesama i onih koje su pod mađarskim utjecajem (međimurske, podravina) se događa da pjesma počne u jednom tonalitetu, pa se ista tema ponovi kvintu više pa tek onda slijedi refren koji može biti u prvom ili drugom tonalitetu, ili u nekom od paralelnih durova/molova. primjer : rožica sem bila, rožica več ne bum. krene u c-molu, pa se ista tema ponovi u g-molu i onda ide refren opet u c-molu.

ki su dečki črlejnejši ide: c-mol, pa tema u g-molu, refren u es duru (paralelnom sa c-molom)

recimo becarska tuga od skore ide iz G dura,a refren iz D!!!
snasa iz E dura refren ide u A!!!
budi nocas mirno more A dur, refren opet iz A!!!

rekli ste da kad ide iz D u refren G dur da je to za kvartu gore (to sam trazio,pojam koji objasnjava taj prelaz), da li je onda iz G dura u refren D za kvartu dole (i jos da pojasnite za kvartu dole,nesto 4,ali.......)???

Da ne ulazim u male i velike (sekunde, terce itd.).

Imaš C-dur ljestvicu.

C D E F G A H (C)
--2 3 4 5 6 7

2 - sekunda
3 - terca
4 - kvarta
5 - kvinta
6 - seksta
7 - septima

Ak' si skužio dobro, ak' ne - jebiga... Prouči malo osnove muzičke teorije.

P.S. Kome nije dobro moje laičko pojašnjenje nek objasni sam.... :P

Ja mislim da je on pretpostavio da postoje neki odredjeni "sabloni" i da ti sabloni imaju neke svoje nazive.
Tako na primjer pjesma "ima dana" ima neki sablon, nazovimo ga "lagan sablon", pa se onda moze pretpostaviti da je on naucio taj "lagan sablon", i kad naleti neka druga pjesma, koju ne zna svirati, recimo "u ranu zoru", onda mu se kaze sviraj "lagan sablon", i on misli da je to to...

Kao sto i drugi vec rekose, takvih "precica" nazalost nema, niti takvih sablona, ali ima nesto, jedan od najlaksih "sablona" koji ce ti zaista puno "otvoriti oci" su recimo kvintni i kvartni krug, Hrvoje spomenu osnove muzicke teorije, tu to mozes naci i prouciti..:top:

kao što antiprotivan reče, trebao bi se upoznati s kvintnim krugom. ima ga na ovoj istoj temi, malo ranije....
ali evo i slike još jednom
http://forum.tambura.com.hr/attachme...0&d=1216053292

kao što vidiš G i D su susdjedi na kvintnom krugu. promjena iz jednog u drugi je najčešća. važi za obadva smera, čak je i glazbeni efekt takvih modulacija sličan, bez obzira na smjer.
prelaz iz G u D se može promatrati kao skok za kvintu gore ili za kvartu dolje.
prelaz iz D u G se može promatrati kao skok za kvartu gore ili za kvintu dolje.
kako kad.

isto vrijedi i za bilo koja 2 susjedna tona na kvintnom krugu, svejedno ideš li u smjeru sata ili suprotno.
znači, ako si krenuo iz F dura ideš u B dur, ili u C dur.

ovakav kvartni ili kvintni pomak (modulacija) se često koristi kad su muzičke fraze kratke, pa uzastopno ponavljanje te kratke teme brzo postane naporno, dosadno za slušanje. zato se mijenja tonalitet, da se izbjegne monotonost.

to je časti slučaj u folkloru, jer su folklorne teme (dučec na primjer) kratke, a koreografija zahtjeva da se ponavlja 16 puta... onda ne preostaje ništa drugo nego šaltati se po kvintnom krugu s tonalitetima. sjećaš se dučeca ili starog sita iz igk, dok si tamo svirao... E-A-E-H pa tako nekoliko puta. ;) plesači to zovu "visoka i niska tema".

i s nekim škorinim pjesmama je slična stvar, ima kratku frazu. prva mi na pamet pada njegova stara pjesma: jao meni, majko moja stara, raspuklo se srce u bećara.... jednu strofu pjeva u A duru, drugu u E duru...


u svakom slučaju kako dijete učeći matematiku uz to što mora razmišljati i zaključivati, neke stvari, kao tablicu množenja da 10 mora naštrebati napamet.
isto tako svaki svirač, pogotovo kontraš ili basista bi trebao osim ljestvica napamet znati i ovaj kvintni krug.
to je tablica množenja.
preciznije, taj krug se zove kvintni-kvartni krug, zavisno od smjera u kojem pratimo kružnicu. kvintni krug je skraćeni naziv.

kada sam poceo svirati nisam znao taj krug i nikako mi nije bilo jasno kako iz D dura se ide u G dur!
onda mi je frend konacno pokazao kvintni krug i onaj znak "peace" :D i onda su neke stvari sjele na svoje mjesto!!!
krenuo sam ga ucit napamet :bonk: (_ebiga sta da kazem, tek sam vidim koliko je to bilo ludo)!
tek kad sam poceo malo konkretnije svirati,kad sam savladao hvatove i kvintni je sjeo i sad ga znam za cijeli zivot!

al ono sto je maestro napisao, u biti to sam trazio kvintu gore, kvartu dolje! znam da bi se o tome moglo sad jos i dalje razglabat, ali mislim da bi mi bilo tesko ovako preko teksta skuzit neke stvari,jer nemam dovoljno teorije u glavi!
ja sam samouki sluhista i ponosim se time :D !
nikad nije kasno za nesto nauciti,al sad jednostavno nisam u mogucnosti.

kao sto je antiprotivan rekao,naucio sam jedan sablon i onda kad se pojavilo nesto drugo, mol recimo, onda je opet bilo,a zast sad tu mol ide i kako cu znat da ide mol.

edit : tek sad sam vidio slikicu, al ja znam za drugu "verziju",kruznica - E F FIS G GIS A B H C CIS D DIS i njihovi paralelni molovi i onda kad recimo spojimo D,G i C dobijemo onaj peace znak koji sam spomenuo

jel moze objasnjenje u cemu se razlikuju ova dva kruga?
procitao post od maestra o ovom krugu - prva liga

Već sam spominjao na forumu jedan alternativni štim kontre koji sasvim dobro funkcionira pa me zanima jel' možda još kojeg kontraša to zanima. Štim koji koristim za zajebanciju i improvizaciju "po doma" je DGAD (od najnižeg prema najvišem tonu) i na toj kontri je moguće odsvirat neke akorde koji se ne mogu lako (ili nikako) uhvatiti na standardnoj D ili E kontri.

Inače to je modifikacija jednog poprilično popularnog gitarskog štima DADGAD s kojim sam se upoznao preko brata koji voli i svira irsku glazbu. Naravno na gitari taj štim zvuči moćnije jer ima još D i A ton ispod ovih koje ima kontra.

Možda i bolje da nikog to ne zanima pa mogu biti najbolji DGAD kontraš na svijetu... :bonk::krez:

Inače, ona moja improvizacija na "home recording" temi je odsvirana na DGAD, i pratnja i solo... http://www.box.net/shared/vjdk0ubcul

Možda još nešto snimim ne bih li zaintrigirao i zainteresirao kontraše da svoju "rezervnu kontru", ak' imaju dvije, preštimaju na DGAD. Naravno, taj štim nije baš učinkovit za standardnu tamburašku glazbu, al' za neko eksperimentiranje - :top:

Sad sam malo spuštao kontru da vidim do kud bi se mogla spustit a da još zvuči nečemu. Čist ok se svira na H-dur-fraj... :krez:

EDIT: Ne moram ni spominjat da se "benda" bez beda jer su žice sad manje napete... :D

viđao sam kontre naštimane kao 4 donje žice gitare: d,g,h,e...
a ovo sa štimanjem gitare... jimmy page je za neke stvari preštimavao gitaru na ge fraj d-g-d-g-h-d (od debele prema tankoj)

Je, "open" iliti "fraj" štimovi su super za sviranje sa slajdom, zato se i na standardno naštimanu kontru da izvoditi dosta stvari sa slajdom. Npr. ovaj instrumental sam skinuo i sasvim dobro zvuči na kontri (iako nekad fali sustaina) - http://www.youtube.com/watch?v=ogxTQXAgY3Q Upozorenje: melodija je jako zarazna i postoji tendencija da će vam se vrtiti u glavi neko vrijeme. :krez::top:

nisam siguran gdje postaviti ovo pitanje, pa nek bude ovdje. za sada.
pitanje je ustvari za majstore, dvojica su na forumu aktivna, a mene zanima...

kroz praksu se pokazalo da nekom majstoru bolje ispadaju kontre od bračeva.
kod nekog dugog je suprotno. (ovaj slučaj da su bolji bračevi od bugarija sam uočio recimo kod mataka)
gez i bocan su bili specijalisti za primove, po mom nekom ukusu i razmišljanju, dok su kudlik, torma i beli manje čuveni po primovima, a više po basprimima i kontrama.
kos je jedno vrijeme bio poznat po dobrim basevima.

s druge strane, svi su radili sve vrste tambura.
što je razlog tome?

posebno me zanima matakov primjer (bračevi dobri, kontre li-la), a ustvari se radi o oblikom i načinom gradnje istim, čak i dimenzijama približnim instrumentima.

evo, i gilg je krenuo s uspješnom serijom bračeva, svi ih hvale po forumu i šire. dok za njegove kontre još nismo čuli toliko pohvala.

maestro postovanje..jaako dobro zapazanje i jos bolje pitanje nama majstorima zasto vam svi instrumenti bas nisu(barem ne konstatno) dobri kao onaj jedan koji nekog majstora izdigne...spomenuli ste mataka za kojeg sam se i sam uvjerio isto..bracevi su mu gotovo kao jednojajcani blizanci(i moram priznati sasvim upotrebljivi i o.k., da nehvalim sad bas pretjerano jos uvjek zivucu konkurenciju, ha ha)...ma naprotiv ako je nesto dobro onda je dobro i gotovo:)..al evo spomenuli ste ovu problematiku koja me(a sigurno i druge kolege) i sama zaokupila jer svaki od nas bi sigurno htio pobrati lovorike da ga tamburasi hvale na sva usta da je majstor za sve, i jos tome kada bi ponio tutulu najboljega ma kus bolje rodjace!?!?..;).........ali sada dolazi onaj neizbjezni ali....neznam sto da kazem a da stvar bude lakse pojmljiva, ali dobro reci cu ovo pa ce mozda zvucati dovoljeno uvjerljivo, ipak kao i u vama sviracima tako i u nama majstorima ima nekakav kod nekakav gen koji predodredi neku posebnu ljubav u nama prema jednom instrumentu vise nego prema ostalima...dakle kao sto ima i vas tamburasa koji ste toliko muzikalni i nadareni mozda da bi svaku od tambura mogli svirati sa jednakim uspjehom, ipak ta predodredjena ljubav prema onom jednom ucini svoje i opredijelite se samo za jedan jedini, ali ako za dva opet onaj jedan svirate bolje od od onog drugoga, pa i ako se odlucite biti muzicki pedagozi i uhvatite se u kostac sa svima(da bi pisali arangmane, ili poducavali mladje tamburase), opet vam onaj jedan lezi na srcu vise nego li sva ostala cetri....dakle, tu vam pokusavam skrenuti misli da i kod nas postoji taj psiholoski momenat gdje mi vise uzivamo radeci jedan instrumenat u odnosu na drugi...pa ako se tijekom nase dijelatnosti uz steceno iskustvo i izgradimo u svestranog graditelja koju je "prokuzio materiju" pa nam onda podje za rukom da i vise instrumenta gradimo sa uspjehom, opet taj psiholoski moment najvece ljubavi prema onom jednom uvjek iznova kada god ga gradimo tjera nas da si nedozvolomo kiks, odnosno da tjeramo mak na konak ili da budem konkretan pri izradi mu posvetimo uvjek vise paznje nego li ostalima, dok nam se dogodi (bilo ponekad, bilo gotovo uvjek) da kada radimo ostale ta duznja paznja ipak izostane i onda ispadne sto isopadne..naprave se nehoticne(ne i namjerne) greske u koracima i rezultat ne puruci uspjeh koji se ocekivao..a neuspjeh onda stvori averziju koja onda rezultira gubitkom interesa i onda se cak dogodi da se pojedini graditelj koncentrira samo na jedan ili dva instrumenta a izradu ostalih cak poptpuno zapostavi, odnosno gradi ono sto bi se reklo "za nuzdu" jer je morao posto je narudjba bila takva da se nije moglo izbjeci..dakle kada vam kompletan orkestar(kud ili skola) biva narucen a vi ste kao graditelje dobili termin do kada se to treba napraviti takve stvari se onda jos i cesce dogadjaju da se favoriziraju "ljubimci" a malo zapostave oni zvani "nuzno zlo" i onda se desavaju tolike razlike u kvaliteti.....eto, to je onaj psiholoski ljudski faktor koji moze biti presudan za takve razlike u kvaliteti izrade kod jednog te istog majstora.........druga stavka moze biti ta da se ipak zbog tih razlika koje sam spomenuo medju samim instrumentima svaki od nas ipak toliko ne izdefilira u uspjesnog graditelja, ili da budem bukvalan ne skuzite sve cake koje odredjuju da doticni instrument ispadne bas onakav kakvo ga trziste trazi jer budimo realni zvuk jednog basprima i jedne kontre sto je usporedio maestro svu dva svijeta razlicita gotovo dan i noc..dakle nema veze sto su oni konstrukcijski naoko slicno gradjeni, ima tu itekakvih "sitnih" razlicitosti koje kontri daju ton toliko karakteristican kao izrazito ritmickom instrumentu u odnosu na basprim koji je ipak jedan izrazito solo instrument...i sad ako se nekome dogodi prije uspjeh sa jednim koji mu odmah napravi i jedan marketinski prostor(dakle napravi se ime, brand) i graditelj si osigura dovoljan broj musterija da mu egzistencija nije vise u opasnosti, logicno je a i ljudski da nece sada vise ulagati toliko truda i vremena u one koji mu se bas i nisu "potrefili" ono sto bi se reklo od prve pa se onda drzi kao pijan plota tog instrumenta a ostale zapostavi i iz tih razloga nikada ne dodje na jednak nivo kvalitete sa ovim ostalima, sto takodjer uopce nije tako losa stavka jer onda iza sebe ostavi poprilican broj takvih izrazito dobrih instrumenta iste vrste sto u svestranoj produkciji nikada nije slucaj jer je uvjek produktivniji onaj koji radi samo jedno te isto...a to se onda osjeti i u "djepu" sto budimo realni takodjer nije zanemariva stavka.....;):)

Pošto je Majstor Tolj i ovaj put bio brži, nema smisla da sad tupim isto jer se i slažem 100% sa svime što je napisao..:top:

Jedino bih dodao, što se naše radione i trenutne situacije konkretno tiče....
Sa basprimovima smo najviše dogurali, očigledno,al to ne znači da ćemo zapostaviti ostale tamburaške instrumente.... Stremimo tome da ih sve uzdignemo na jednake grane i radimo na tome,samo što to ne ide tako brzo jer smo konstano pod radnom opsadom,a radimo i na drugim, ne tamburaškim projektima..
Pitanje je vremena,a ne namjere...dok kvantiteta jedne vrste tambure ima veze i sa usavršavanjem i brušenjem iste.

kako je ovo tema o kontri, evo jedno potpitanje, ili podkomentar... ok, uloga, funkcija kontre u sastavu je takva kakva je i razlikuje se od uloge brača. nadalje, svi znamo da na kontri skoro uvijek sviraju svih 4 ili 5 žica istovremeno, dok se na braču najčešće trza po jednoj žici.
u biti to me je i zanimalo... objašnjenje s graditeljskog aspekta razlike u pristupu gradnji dva naoko slična instrumenta, a različita po načinu sviranja.

matakovi instrumenti su mi tu dobar primjer, jer je kod brača izgleda našao rješenje, formulu koja šljaka, a kod kontre baš i nisam siguran. imam dojam da mu fali još neki detalj, neka caka, pa da i to riješi. možda je odgovor u različitoj veličini korpusa (zvučne kutije :D ) i parametrima koji su uz to vezani?

možda bi bilo bolje da sam postavio pitanje u vezi graditeljskih razlika između kontre i e-brača (čelovića). ta dva instrumenta su još sličnija, i po veličini, i po menzuri i po tonskom rasponu, ali razlike vjerujem da postoje.

inače, možda će nekome zvučati čudno, ali ja kod isprobavanja basprima i donošenja odluke da li kupiti ili ne taj instrument obavezno, pored svega ostalog probam odsvirati i par akorda na njemu, u različitim pozicijama.
tu se radi o mom osobnom ukusu, ali volim basprim koji zvuči kao dobra kontra kad se na njemu zvekne nekakav a dur ili d mol... volim da taj akord zazvuči "popunjeno", što kod basprima nije uvijek slučaj... valjda na takav način lakše osjetim bogatstvo ili nedostatak alikvotnih tonova. i to mi je jedan od važnijih "testova" kod isprobavanja bračeva.
kontraš ostaje kontraš i kad svira druge tambure :krez:

cekam dali ce se kolega graditelj "junior zwirn"(kojeg ovom prilikom pozdravljam, jos se nepoznamo ali bit ce dana;) )zakaciti da on prvi nesto kaze da nebi ispalo da se uvjek samo ja naguravam...ali evo nema ga pa nema(sigurno ganja komade veceras) pa onda ipak moram ja...:);)

pa eto nakon prodjenog odredjenog perioda pecenja zanata i sa tim instrumentima na osnovu svojeg iskustva mogu ustvrditi ovo...toplina da(svi je vole) medjutim karakter vezan za boju ipak je drastican...kontra se mora dobiti puno muklija od braca a brac mora biti direktan...ili da odemo malo u fiziku i pozabavimo se frekvencijama koje cujemo, bracu pri gradnji rezemo visoke(jer nam netrbaju posto imamo primove za njih) i zato ga i nazivamo bas-prim...a kotri cak i neke srednje frekvencije da bi joj zamutili ton i da bi onaj vas udarac po njoj bio sto blizi nekavom melodicnom bubnju!!!..dakle kontra ne samo da se razlikuje od braca, ona se razlikuje i od gitare koja bi joj trebala biti najsrodniji instrument, ali eto i gitara i kontra dan i noc!?

e sad kako to dobiti, reci cu samo par stavki ali naravno ne i sve jer znate kako je, sto se krvavo stekne tesko se to odaje....jer ipak sam se prvo debelo osramotio pred nekim tamburasima sa svojim prvijencima na kojima sam mnogo eksperimentirao da bih sada to tek tako olako izlanuo...al sad je vec srecom druga pjesma;);)

ovako, definitivno puno veca povrsina glasnjace i puno dublji korpus nego kod braca a takodjer u odnosu omjera gledano na neke slicne korpuse gitara(western, napr) puno uzi otvor(rupa) jer su to faktori koji pospjesuju pjacavanje onih frekvencija na koje sada djelujemo da bi dobili taj karakteristican zvuk kontre...to su sad samo osnove naravno..e sad ima tu jos par caka al ja ih nedam van iz sebe pa taman da me pred streljacki vod izvedete!?....;):);)

Pozdrav i Vama Majstore Tolj, ma kakvo guranje,ima dovoljno mjesta za sve...Komadi se ganjaju vikendom,a prek tjedna imaju slobodne dane..:ples:

Pošto su tonske i sviračke razlike između kontre i brača iznesene, tu je sve jasno pa ću ja odma konkretno na graditeljski dio i različiti pristupe.
Sve što pišem temelji se na mom vlastitom dosadašnjem iskustvu koje nije bog zna kakvo pa mi najte zamjerat ak što fulam:krez:

Prvo da ovo iznesem...čini mi se da kod kontre za razliku od brača, nije toliko izražen vječiti konflikt između statički stabilne glasnjače i kvalitetnog uravnoteženog tona....ili dr. riječima, lakše se dobije vrhunska kontra sa statički stabilnom gl. nego vrhunski brač sa istom.... Isti je vrag i kod prima u odnosu na brač što bi značilo da je prim najzajebaniji, a bas daleko najjednostavniji...:cool:

Čini mi se da se kod kontre više može plesat sa debljinom glasnjače, kod brača su desetine mm puno važnije nego kod kontre,a isto je i sa odabirom smreke za istu.... Za vrhunsku kontru, dobra je i smreke od palete:krez:...znači, širi godovi ali onda da ta smreka bude kruča i otpornija na uzdužno uvijanje...

S tim mjerama korpusa, dubinom i ostalim parametrima je cijela zavrzlama i ne znam kolko bi mi trebalo da sve iznesem ali generalno......sve je isti đon ko i kod basprima samo treba znat što se želi,tj. što mušterija želi.....Načelno, što više mase (u leđima i stranicama),to deblji i masniji ton,a to se opet mora slagat sa određenom glasnjačom,njenom formom (konkavnost), konstrukcijom i kutom vrata..... Da ne spominjem dubinu korpusa koja se u manjoj mjeri veže i na statiku glasnjače i tako u krug....
Jednimo mi ta zvučna rupa sad nije jasna...Majstor Tolj kaže da bolje prolazi rupa manjeg promjera (kroz zadane omjere),a ja nekako imam averziju od malih rupa... ko da će instrument ispast tiši i zatvoreniji....
Radije se igram sa različitim debljinama i dubinama nego promjerima;)

Dobro jutro i laku noć..

fakat. nisam nikad vidio kontru kojoj je potonula glasnjača... dok s bračevima nije tako. bio sam čak i vlasnikom jednog takvog. zanimljivo.

sad sam se sjetio da je klas davno spominjao neke probleme s tatićevom kontrom i glasnjačom, ali to je izolirani slučaj, a možda sam nešto i pobrkao.

ma Toni mislo sam velicina rupe u onosu na vestern gitaru...kod njih kod nekih modela na istu dubinu odnosno sirinu stranica kao i kod kontre rupa zna biti i do 11cm, dok kod kontre znas i sam da je puno uze...jer sto vise siris rupu povisujes ton zvucnog stupa korpusa i onda dobijes efekat kao da si napravio preplitku kontru odnosno nema vise podrske dubokim frekvencijama i komptetan spektar tonova ti posvijetli...cujes malte ne sustanje zraka uz udarac, dakle boja tona stradava...
pa ista stvar ti se dogodi kada na primu ides bockati rupice u nedogled odnosno siriti ih....najednom se izgubi toplina i postane tanak u boji(suh..pleng, pleng)a na snazi nedobije(cak oslabi) vise nista..

zrtvuj jednu dasku, poigraj se malo pa ces vidjet da ne kakam kojesta....:):):)

Aha,dobro ak mislite na neki martin 00 model, to mi se nekak zgleda mjerama najbliže prosječnoj kontri..11cm je fakat puno, ja sam prije mislio nekih 9cm da je preveć, što vjerojatno i to jest.....Primjetih da Bocani imaju užasno male rupe.
Što se "žrtvovanja" tiče tu smo ispred svih Inka, Maya i Azteka zajedno:bonk:

ja sam imao kontru, bocanovu, kojoj je upala daska. e, sad. kad se rastavilo, tj kad mi je pala i pukla:sad:, vidjelo se da je to netko čeprko 1980. skinio gredice, obje ispod rupe, nalijepio kontra furnir, i u tom slučaju, daska kad upadne dođe do određene granice i stane. i to je, vjerovatno, izolirani slučaj

eto nakon 3 godina tamburanja po braču počeo sam malo po kontri udarati , učim osnovne hvatove, neke lakše ritmove i tak... ak ima netko kakve savjete za početnika, bio bih jako zahvalan :top:

Nemoj koristiti palac kod nijednog akorda :D.

Sad mi kažeš... :krez:

Imam jedan upit za sve majstore i kontraše vezano uz taj instrument.Postoje li fizički razlozi zašto se kontra dan danas radi sa 5 mašinica,5 zareza na konjiću i kobilici?Kad ste zadnji put vidjeli da netko svira kontru sa duplom prvom žicom?Iskreno,ne sjećam se da sam ikad u svojih 28 godina to vidio.Neka me netko kompetentan prosvjetli:krez:

Pista bok...

pa moje eto jos frisko iskustvo sa kontrasima je da ipak ima i ovih i onih...al obicno "maheri" ne zele duplu e zicu dok oni malo "veci amateri" ipak da(iako je ovo sad moje subjektivno i mozda pomalo grubo zapazanje)...i jedni i drugi imaju svoja opravdanja za to...a za folklorne orkestre ili skolske u pravilu cak i ti maheri koji ih poducavaju traze da se stavi dupla....dali zbog toga sto se taj ipak malo reskiji sazvuk duple e zice u nekim folklornim kompozicijama ipak trazi i ocekuje..ne znam!

mislim da ti na ovo pitanje ipak kompetentnije moze odgovoriti nekakav prekaljeni kontras koji svira i folklor, i virtuozu, i komercijalu....jel oni valjda znaju gdje je takvo sto upotrebljivo a gdje ne...jer mi ionako uvjek radimo kako musterija zahtjeva...

p.s. ja cu priznati da jos ni neznam dali netko od proizvodjaca masinica radi masine sa samo cetri virbla(civije)...ako znate da radi, javite mi molim vas tko i gdje pa cu onda svoji musterijama koje zele sa samo cetri zice odmah u startu stavljati takve masinice...jer kada se ostavi jedna da je slobodna uvjek postoji opasnost da se od vibracija dok se svira onaj sarafic ispod koji drzi stift malo odpusti i onda tako labavo pocne zujati, pa se za takvu "glupost" onda mora skidati masinica i dotezati sarafic.........

iako ja sam tome doskocio jednim trikom kojeg cu ovdje kolegama reci ako slucajno koji cita a eto nezna (a ima ih jer su mi vec par novih tambura od nekih kolega donosili na reparaturu, ha ha)...neka prije montaze masinice kapnu kap ljepila(najbolje tutkala jer se ono vrucom vodom uvjek da skinuti ako treba...moze i gusti nitrolak ili selak) preko sarafa i zupcanika te civije koja ostaje slobodna i onda nema sanse da se saraf ikada sam od sebe odvrne..eto;)

koliko sam skuzio administrator sa nickom "maestro" je iskusni kontras pa pitaj njega direktno zasto neki kontrasi ipak hoce tu duplu a neki je odmah skidaju cim kupe tamburu od nekog tko im nudi samo takve sa duplom...;);)

Majstor Tolj,hvala na pokušaju odgovora.Jedino se ne bih složio tvrdnjom da folklorni orkestri(barem u Slavoniji i Baranji) koriste duplu E žicu na kontri,ja to još nisam vidio.No nije to sad ni bitno..Možda bi se nekom svidjela kontra sa novim oblikom glave i rasporedom čivija 2 dole,2 gore:):)Koliko znam,nijedan majstor još to nije napravio pa bi mogli vi uvesti taj novitet,a kad to pstane HIT među kontrašima,meni kao začetniku ideje ide 2% zarade,dogovoreno?:):):)

ima jedna tema o tome, s uključenom anketom
vidi ovdje:
http://www.forum.tambura.com.hr/show...ghlight=kontru

a pista neznam, jer nisam za sada ni dosao u poziciju da opskrbljujem vas kraj sa tamburama(uglavnom sve se rasprodalo tu oko zagreba, i nesto lika, gorski kotar)...iako bas jedan kontras koji djakovcan komu sam radio kontru ono sto se kaze "po mjeri"(dakle nije skolska), a svirao svojedobno i sa icom grujom u prvoj postavi izricito me trazio da bude dupla..takoder jedan moj ilocan(i ja sam ti dunavsko celjade) koji tu vodi jedan orkestar i za koji radim sve instrumente takodjer hoce duplu..dok opet neki tu decki zagrebecki, dakle prigorci i zagorci trazili me u startu sa cetri!?!?

kazu sa duplom kontra dobiva previse bespotrebnog kristala..e pa sad ja kao majstor budi pametan i ugadjaj svakom!?

p.s. ono sa masinicama ti nije blesavo, samo to treba porazgovarati sa ovima koji ih rade..ima jedan tu kod zagreba pa cu ga probati nagovoriti ako bude htio...jer ako budemo isli mjenjati glavu i uvodili nesto novo mislim da bi me svi popljuvali da izmisljam toplu vodu...znas vec kakvi su tamburasi, ha ha:):):)

Akordi
 

Draga gospodo, moram vas izvijestiti o mojem problemu. Naime, pri sviranju se susrećem s jednim banalnim problemom - nepoznavanje akorada.
To mi čini velike probleme jer nije lijepo svirati, uživati i onda bum C7¤5, b9 ili C13 ¤9. (¤ je povisilica)
Znam da za navedene primjere bubam gluposti no ipak moram znati akorde koji se koriste u tamburaškoj glazbi u koju svakako ulaze durovi, molovi, septa- i sekstakordi itd.
Zanima me da li je itko posložio sve te akorde na jedno mjesto? Mogu biti po crtežima, tablaturama, crtovljima, brojevima, nije važno no ipak bih to trebao naučiti želim li se baviti glazbom.
Nisam glazbeno obrazovan tako da sam ne mogu zaključiti koji tonovi idu u koji akord.
Ako netko i bude dovoljno velikodušan dati mi neki .pdf fajl (ili slike, skice, brojke) ili tako nešto bio bih mu jako zahvalan i ako je mlađi od 20 doći ću mu svirat na krstitkama unuka i to za đabe. Hvala unaprijed!

Ono što ja imam poslao sam na gmail.



20 sam prošao, ali za unuka se javim.:D

pozdrav, kak to skinuti s gmaila ? i mene zanimaju hvatovi

Pa nebi bilo loše da i ja dobijem te skice bio bi jaaakooo zahvalan !

Brač štimovi
 

Evo još jedno početničko pitanje :)

Zanima me da li ima razlike u zvuku između štimova i koji je "najbolji", jer ja sviram brač G štim već godinu dana i nemam nikakve zamjerke, al koliko sam skužio nitko živ ne svira G štim osim u KUD-ovima i nekim orkestrima po školama i tako, većina domaćih tamburaša svira A štim, da li ima smisla mijenjati žice i prilagođavati se na A štim, da se kao početnik odma na njega naučim ili?

Po meni bi bilo najbolje da se prilagodiš na A štim jer se najviše i svira.Mislim da ti je lakše naučit na A a poslije se lako prešaltaš na G.:top:

Zašto bi to mislio?

hmm, evo i ja nesto razmisljam, pa svi koji sviraju recimo gitaru i basprim, ili gitaru i prim, znaci sviraju dva instrumenta sa dva razlicita stima, to se vremenom nekako samo od sebe nauci.. valjda.. nisam nikad razmisljao o tome na taj nacin sta je lakse.. svirao sam nekad i mandolinu koja je stimana u kvintama, nije mi bio problem, samo kad to imam u glavi dok sviram... jedino sto mi je nezgodno sa mandolinom je bilo sviranje dvoglasno, e to vec treba malo provjezbati...:)

Ali ne znam kakva je (i da li uopste ima ikakva) razlika preci sa A na G ili sa G na A ?!?

ja se nekad jednostavno bojim davati neke savjete. ko zna na šta se može okrenuti neki nepotpuno napisan ili pročitan savjet.

Tak bi meni bilo lakše(da sam početnik)

Zato što ti sviraš A štim? Da se razumijemo, i ja sviram A štim, a smatram da je potpuno svejedno koji je štim. Pogotovo ako su oba kvartna.

Ajde dajte mi vi savjet kao stručnjak sa iskustvom.


Kad pitam okolne tamburaše kažu da sviraju isto A štim, a kad ih pitam zašto, zato šta svi sviraju na A štimu, WTF?

evo da se ja upetljam, ako mogu da primijetim, ja zaista ne vidim razliku u sviranju izmedju A i G stima, osim u samom zvuku instrumenta..

Obadva stima su kvartna, kao sto Longee rece, znaci sve skale i svi rasponi su "pod prstima" isti, svirao G- ili A-stim, jedina razlika koja meni pada na pamet je sviranje na praznim zicama, tako da neka pjesma moze lakse da se odsvira na A nego na G stimu, ali ni to nista ne znaci, jer odmah sljedeca pjesma nema to pravilo, moze biti obratno...sve u svemu - svejedno !!!

Pa u tome i je poanta, da li je ta razlika u zvuku velika i da li mi se isplati stavljati nove žice za A štim zbog te razlike??

hmm, mozes ti vjerujem dobiti koji odgovor, ali cisto sumnjam da ce ti itko na to bolje odgovoriti osim tebe samoga... kad budes probao i jedno i drugo...

To zavisi od puno faktora, prvenstveno od tvog instrumenta, zatim od vrste muzike koju sviras, zatim da li volis "svjetliji" ili "tamniji" sound, pa onda kad sviras, gdje se obicno zadrzavas, pri vrhu, ili pri dnu vrata, tj. sviras li sa vise basa ili vise volis visoke tonove... itd itd...

početnicima i nije baš potpuno svejedno.
činjenica je da 90% tamburaša svira A-štim i da taj postotak raste, dok postotak svirača G-štima opada.
dakle nije svejedno zbog kompatibilnosti s ostalim tamburašima.

za napredne svirače, koji poznaju ljestvice, snalaze se s modulacijama itd. se može reći da je svejedno.

Jel ima tko kavu sliku sa položajem nota na A štimu?

To ti je najbolje da sam skontaš...Odsviraj si npr. G-dur ljestvicu na G-braču. Onda to isto odsviraj sa istim pozicijama na A-braču i dobiješ A-dur ljestvicu...Nije to tako komplicirano. Pretpostavljam da si ljestvice savladao.

darac, svoj g-brač možeš slobodno naštimati na a, samo stavi odgovarajuće žice.
menzura g i a brača je jednaka, kod svih tambura koje sam vidio. (riječ je o srijemskim 4-glasnim bračevima, gitarskog oblika... da ne bude zabune i miješanja s onim kruškolikim tamburama)
ako želiš sam provjeriti, izmjeri duljinu od gornjeg konjića do 12. praga na svojoj tamburi i usporedi tu duljinu s nekim drugim a bračevima.
razlika, ako je uopće ima bi trebala biti minimalna, manja od 1 cm.

Ok onda smo to riješili, sad je samo pitanje koje žice preporučate od kojeg majstora žicara :)

Ja sad nemam pojma čije imam to sam dobio sa bračem tako da neznam jel su dobre il ima boljih zato mi vi preporučite.

ako si u zagrebu, najjednostavnije rješenje je:
POSTONJSKI
Zagreb, Srebrnjak 109
tel. 01/2331-716 fax 01/2234-244

ujedno je i najskuplje, ali kvalitetno rješenje.
nazovi ga prije nego ideš tamo, jer mu dućan radi prema dogovoru.

ja kad sam pocinjao svirat isto sam krenuo na D stimu, al sam se nakon par mjeseci prebacio na E stim!

uvijek kad sam nekog pitao pa zasto ja ne bi mogao svirat D, odgovor je bio,pa lakse ti je svirat (mislim lakse, pa ne sviram sve iz drveta), a odgovor koji mi je ostao u sjecanju je ; E stim ti ima jaci šus :D !

eto, ja sviram E zbog šusa :bonk::D

ma zajebi te spike. sve je stvar dogovora.
zašto se violina štima e-a-d-g? i nitko ne pita za neki drugačiji (ali jednako mogući) štim violine... na primjer d-g-c-f.
odgovor je: zato jer je takav dogovor, konvencija, standard.
zašto je ton a1 440 Hz? opet stvar dogovora. zašto je napon u el. mreži 220 V?

sasvim je drugi par opanaka zašto tamburaši nisu još postigli takav dogovor, pa svaka struja tjera svoje.
za takvo stanje ozbiljnog razloga nema. najozbiljnija posljedica bi mogla biti povrijeđena taština nekog od autoriteta, ako dogovor ne ispadne po njegovom.
izgleda da smo mi tamburaši ipak malčice zaostali :(

Da, dobro si rekao.
Opanci nas gule opet... :krez:

Vježba
 

Da li postoji neka vježba ili finta kako "ubrzat prste", jer jednostavno nemogu brzo odsvirat neke kratke note da si pita, imam osjećaj da su mi prsti ukočeni odnosno nemaju brzinu, pa jel ima kakva vježba da se prsti ubrzaju, sviram već godinu dana tako da nisam sad tek počeo no nemam nikakve vježbe za to, nego sviram samo "spore" pjesme no nevidim kako bi napredovao uz njih jer to mi nije teško svirat al npr. Teraj teraj žestoko ili Julišku nemogu ni zamislit, pa ak ima netko kakav savjet.

To me zanima jer ima tamo kod nas neki likovi koji za godinu dana sviraju bas, bisernicu, brač, sve, i drmaju ko da imaju gumene prste, pa se ja pitam kaj sam radio godinu dana ako oni mogu sve svirat ko blesavi :( možda ima neka kvaka?

Sviraj si sljedeće tonove: e-f-fis-g-gis-g-fis-f-e-f-fis-g-gis-g-fis-f-e i tako u krug jedno desetak puta...To t' je čista kromatika...Poanta je da prvi prst kojim hvataš ton f uvijek držiš na žici, jedino naravno kad sviraš ton e onda ga dižeš...Sve tonove sviraš dolje-gore k'o šesnaestinke... Vježba se čini jednostavna, ali nije baš tako, posebno kad sviraš recimo 5 min bez prestanka na svim žicama, redom od 1. najtanje do 4. najdeblje...Kad te zaboli lijeva ruka znači da je lijeva ruka napravila dobar napor...Uvijek si daj odmora koju minutu...Nakon svakog odmora ćeš osjetit razliku...;)

Na prvi mah mi je super vježba ali nemogu nikako gis dohvatit :)

Čini mi se da sam dobio šta sam tražio, ovo je teško za mene, znači da treba vježbat, sad dosta zajeb... idem vježbat

Hvala puno!

Bilo bi savršeno kad bi mi netko snimio to kako radi da znam čemu trebam težit :), to bi bilo savršeno, al i sad ste mi puno pomogli.

Nije to nužno da imaš snimku...samo vježbaj i to ti je to. Zadaj si neki tempo i u tom tempu sviraj...Onda si postepeno ubrzavaj tempo...Nije bit da brzi tempo odmah legne. Jer brzi tempo je stvar koordinacije lijeve i desne ruke...Nekad bi prsti možda i mogli brže svirat, ali ne da desna ruka koja je spora. To ćeš najlakše skužit ako odložiš trzalicu, i samo prstima šaraš. Zato je potrebno razviti koordinaciju lijeve i desne ruke. Uvijek kad te zabole ruke dobro si radio...Kad stekneš kondiciju više te neće bolit.

Hvala, ZonZi, korisna vedžbica!!!!!:top:

Super je vježba koju je rekao Zonzi i jako je bitan onaj dio o tome da svi prsti budu stalno na vratu. Bitno je da nikada nemaš samo jedan prst na žicama (osim kažiprsta koji je uvijek sam te kad svraš praznu žicu, naravno) jer si u protivnom spor.

Evo primjera na ovim tonovima: sviraj E Fis Gis Fis E na prvoj žici. Kad sviraš ton Gis (primaši bi to trebali svirati bez problema srednjim prstom) nemoj puštati kažiprst na tonu Fis. Tako ćeš biti brži kad budeš opet morao odsvirati Fis (poslije Gisa, jeli) jer nećeš morati opet stavljati prst na Fis.
S vremenom će ti to automatski sjesti i prirodno se postaviti.


Isto tako je bitna desna ruka. Uvijek počinji trzati od gore (prema dolje). Kada sviraš nešto gore-dolje (šesnaestinke) bitno je da sviraš stalno gore-dolje, i onda kada prelaziš sa jedne žice na drugu.
Recimo, ako sviraš D na drugoj, pa F na prvoj u brzom tempu, D odsviraj od gore prema dolje, a F onda od dolje prema gore. Mnogi griješe pa sviraju dolje pa dolje (ili gore pa gore) kad idu sa jedne žice na drugu, ali tako je uvijek prljavo ili nije jednako.

Naravno, ima iznimaka tako da se može vidjeti i kod sjajnih tehničara da sviraju "krivo" a opet sve čisto. Ali to su iznimke.

Eto, to su po meni dvije najbitnije stvari sa čisto i brzo sviranje. :D

Čini mi se da je bilo o ovome riječi na forumu.

Evo još jedna...
 

... vježbica:

Dat ću primjer za A basprim (mada je vježba za gitaru, to je jedna od shredderskih vježbica J. Petruccija).

Krenimo od 3. polja na F# žici (ton A) PRVIM prstom (kažiprstom), dalje slažemo prste po poljima kako dolaze (A-A#-H-C). Zatim se prebacimo na H žicu i prvi prst stavimo na 2. polje (ton C#), dalje slažemo prste po redu (C#-D-D#-E). Prebacimo se na E žicu; tamo napravimo isto, ali od 1. polja (ton F, tako da dobijemo F-F#-G-G#), a na kraju na A žicu gdje dobijemo tonski niz A-A#-H-C.

Kada smo ovo postigli, pomičemo lijevu ruku za jedno polje (sve prste) tako da nam je mali prst na tonu D 1. žice i idemo unatrag (D-Db-C-H). Na E žici stavimo mali prst na ton B --- got the point?

Izvrsna vježba za kromatiku uzlazno i silazno. Sve svirati kao 16-inke bez zadrške dok ne potrošimo vrat :krez: (ne bukvalno, već dok ne stignemo do 14/17 polja na F# žici s 4. prstom :bonk:)

Primijetit ćete kako je uzlazno lakše.
:D

@ctrl+b: može se savršeno navježbati "sweep" da nema razlike u zvuku, a ne može se tako brzo naizmjeničnim trzanjem neke fraze odsvirati kao što se to može "sweepom". Daleko od toga, naizmjenično trzanje je pravilno. :top:

Ja bih samo dodao u vezi ovog D na drugoj pa F na prvoj...Ovisno opet o melodiji ali ja bih ipak ovaj F odsvirao također na drugoj žici, a onda sljedeći ton, recimo A, ukoliko se radi o rastavljenom d-molu ( D-F-A ) na prvoj žici jer onda taj A udaram prema dolje i izbjegava se obrnuti štrih...Obrnuti štrih je nešto čemu recimo Rusi pridaju ogromnu važnost i oni su to usavršili do krajnjih granica. Vidio sam to tisuću puta i mislim da je to dio koji im daje posebnu sigurnost u svirci. Gdje god mogu oni ga izbjegavaju...uvijek nastoje na susjednu žicu doći udarcem prema dolje. Ako se radi o pokretu od deblje prema tanjoj žici, recimo od četvrte prema trećoj onda se obrnuti štrih ( udarac prema gore dakle ) još i može tolerirati jer ruka najprije ide prema dolje, a onda se vraća prema gore i okida o žicu...Ali zamisli da radiš prijelaz sa tanje na deblju žicu, dakle ruka se kreće prema gore, onda je svakako poželjno izbjeći udarac prema gore jer je prirodniji pokret prema dolje...iznimka je naravno ako sviraš neku vrst arpeggia, ali to je već druga priča.

obrnuti štrih
 

ovo podebljano je esencijalna stvar. iako iz iskustva znam da neki ne pridaju tome važnost, nitko ne može za sebe reći niti da je počeo svirati dok to ne riješi.
ne samo rusi, nego i talijanski mandolinistički pedagozi inzistiraju na tome.

neki se samozavaravaju i govore kako su vidjeli majića, špegelja ili nekog drugog mahera da ne svira tako... ma svakako. kao da ti maheri nisu prvo naučili ispravno, a tek onda išli u neke nadogradnje. takvi mogu to odsvirati na 10 načina, ali ovdje je riječ o početnicima.

nego zonzi, mene zanima taj pojam "obrnuti štrih"...
zar to nije ono kad namjerno niz šesnaestinki počneš svirati gore-dolje umjesto dolje-gore, jer se nekad tako bolje potrefe prelazi sa žice na žicu? ako sam dobro objasnio...

Moguće da si i ti u pravu po pitanju pojma "obrnuti štrih"...Ja se sjećam da je meni moja profa znala uši propucat kad bih radio prelaz koristeći praznu žicu, a onda na susjednu žicu dolazio udarcem prema gore što nije baš poželjno, ali sam imao tu naviku...Tako da mi je to u glavi ostalo kao obrnuti štrih jer sam se fala Bogu naslušao...:krez: Ali i ovo tvoje ima logike... Naravno, valja imat na umu da se recimo na basprimovima teže izbjegava ajmo reć taj krivi trzaj prema gore jer nekad jednostavno ne možeš raširit toliko prste već moraš koristit praznu žicu. Ali kod basprimova ima jedna druga caka. Razmak između susjednih žica je veći i desna ruka ima više zraka da tako kažem.....

skokovi
 

davnih sam dana raspravljao na tu temu sa benićem
pa mi je potvrdio meni logičnu stvar
( eto izleda i teoretski podržanu što od rusa tako i od talijanaca )
da se promjena pozicije kao i prijelaz sa žice na žicu radi
isključivo na naglašeni dio dobe i samim tim
desna ruka je prišteđena svih vratolomija
tj. uvijek ( ako se radi o šesnaestinskom pulsu )
ta promjena dolazi na udarac prema dolje

iznimke su tu da valjda potvrde pravila :krez::krez::krez:

Zanima me gdje bih u ZG mogao nauciti svirati bugariju mislim neki tecaj ili slicno.Imam poprilicno god.tak da baš se nebih htjeo s klincima negdje gurati.

Note
 

Pozdrav forumaši,

Imam pitanje, ali me nemojte popljuvati, jer sam početnik, početnik..

Još se borim više sa prstima nego sa taburom...prim, E-štim.
Prema E-štimu, najdublja nota je Cis., a tambura pokriva note od Cis ) ljestvice C, C1 i C2 ) do recimo note c4
Imam neke note za pjesme, pisane za prim. U zapisu je recimo nota g, (druga crta ).
Kakao zapravo ide sviranje te note ?
Da li na prvoj žici nota a ( što mi je logično, a što je zapravo a2 ) ili na trećoj žici nota a ( polje 3 ).
Odnosno, da li zapravo sviramo oktavu više od notnog zapisa.

Ništa ni tu nije jasno

Hvala unaprijed

:top:Tako je.
I bas kad svira, svira u biti sve oktavu dublje nego što piše. Čelo i brač sviraju u "točnim" oktavam, odnosno onako kako piše.

g na drugoj crti na primu sviraš na prvoj žici, 3. polje...

bando je već odgovorio da tonovi na primu zvuče oktavu gore nego što su zapisani.
htio bih samo nadopuniti da se ponekad za tambure koriste i note pisane za druge instrumente, pa i to treba imati u vidu.
na primjer, note pisane za violinu ili mandolinu se ne zapisuju oktavu dublje, kao što je slučaj s notama za prim...
note za gitaru se zapisuju oktavu više nego što zvuče itd...
sve su to kompromisi

Maesto, Bando,

Puno hvala, puno ste pomogli

Sada kad krenem :gita:

Molim, kada ste tako široke ruke još jedan detalj

Kada svirate, trzate notu, je li neko pravilo da je trzaj gore dolje ( ili dolje gore vidio sam svakave teorije...) cca jedna osminka, odnosno samo dolje ( gore ) šesnaestinka ?

Više me ne bole jagodice prstiju :ples: prije su mi prsti bili kao čevapi :bonk:

tnx

Kod trzanja u pravilu se počinje od gore, osminke se sviraju od gore a šesnaestinka se svira od gore, od dolje, od gore, od dolje...........jasno ima i tu iznimaka ali ovisno u kojoj se mjeri svira, koji je tempo, a i ako dirigent drugaćije ne zahtjeva i naglasi:top:

evo ti nabrzinu napisanog primjera

Privitak 2795

znak koji izgleda kao gol ili ti uglato naopako u
je oznaka pokreta trzalice dolje
a znak koji izgleda kao v
jest oznaka pokreta trzalice gore

maestro korigiraj ako je preveliko ili ti nešta bolje padne na pamet

to je to...
ključna stvar za sve početnike.
još kad se s tim iskombinira ona priča da se uvijek nastoji na drugu žicu prelaziti u trenutku kad nam slijedi pokret trzalicom prema dolje, i prema tome prilagoditi sviranje - riješen je veliki i ključni početnički problem.

prioritet je ovo što je basdžija stavio u gornjem postu.
ne kršeći to pravilo, treba nastojati ispoštovati i pravilo o skakanju sa jedne na drugu žicu. o tome je zonzi pisao ovdje. (izbjegavanje obrnutog štriha)

Slažem se sa basdžijom, i maestrom!
Iz iskustva(prakse) znam da je to jedna od ključnih stvari(uz veliku upornost) za ravijanje tehnike sviranja!

evo da još dodam priču sa pauzama
važno je da u sporom tempu ruka premahuje sve pauze
(tj . ono što je u zagradi )

i to treba ponavljati do beskraja
dok god ne uđe " pod ruku "
da u brzacima radi automatski bez razmišljana

Privitak 2796

Hvala najljepša na detaljima, :top:

sada vježbanje, vježbanje i vježbanje

Svaka čast na pomoći nama početnicima, imamo sad dosta materijala za vježbat ali mene još zanima da li ima neka vježba za razdvajanje malog i do njega prsta jer kud mali tud i ovaj nikako ih razdvojit :(

Ima, osviraš ovo:
--4----
-----5-
--4----
-----5-
Prstenjak na četvrto polje prve žice i odsviraš ton. Zatim malim odsviraš ton na petom polju druge žice itd. Zatim preokreneš, i nastaviš stopljeno s ovom vježbicom gore:

-----5-
--4---
-----5-
--4----
Prstenjak na četvrto polje zadnje žice i kreneš prema dolje.

Kad te ovo uništi :-) preokreneš cijelu vježbu i kreneš tako da ti je mali prst na petom polju prve žice, i opet - gore dolje - gore dolje :-)

A ako si želiš stvarno otežati, kažiprst i srednji prst drži stalno pritisnute na vratu između druge i treće žice. Ne dopusti im da letaju.

alo, blanče...
mislim, meni je skroz ok i logično mali prst označavati brojem 5, prstenjak brojem 4... palac brojem 1. uostalom tako se označava prstomet kod svih što sviraju klavijature.
nego, ti si gitarist, a nemaju li gitaristi pomaknuto označavanje prstometa (analogno tome bi trebali imati i tamburaši), pa vam je palac broj 0, kažiprst=1... mali prst=4?