Za svako pravilo postoji iznimka :D Raznorazni gitaristi koriste flatwound i na gitarama (bas gitarama) s pragovima.

Zašto ih zoveš "brušene". Riječ je žici s okruglom jezgrom ali umjesto "omota" kružnog presjeka imaju "omot" pravokutnog presjeka. Pričamo li uopće o istoj stvar?
Osim njih postoje još i halfwound.

Zamolba moderatorima:
Može li se ovo drobljenje o žicama prebaciti u drugu/novu temu da ne spamamo genezu?
Unaprijed hvala.

nogica
 

ne bih puno teoretizirao ali evo mog viđenja stvari
noga je stativ berde i veza s tlom
imao sam nogice od 25 pa u jednoj prilici i 30 cm ,
ali sam ju onda skratio na nekih 10 cm i od tada se držim te " visine "
meni se pokazalo kao bolja opcija
možda si umišljam ali mi se čini da ton bolje " klizi " prostorom što je berda bliže tlu
prije sam na samom špicu noge imao gumu od štake ili štapa za hodanje da smanji klizanje berde , ali kada sam skratio nogu skinuo sam i gumu i meni je to zvučalo puuuno bolje


ne treba opet ni pretjerati sa premalom nogicom jer će berdaš vrlo brzo završiti na fizikalnoj zbog iskrivljenih leđa usljed preniske pozicije desne ruke

pa zar upravo visina svirača nebi trebala biti glavni kriterij kod određivanja visine nogice?
svaki svirac svom instrumentu podesi visinu prema sebi...

ove teorije o širenju tona mi djeluju nekako... šupljikavo.
čuvajte svoju grbaču ljudi, svoje zdravlje, jebeš ostalo.

(barem dok se netko ne dosjeti i stavi nogicu s podesivom visinom, kakvu imaju kontrabasi)

nogica
 

kontrabas koji je davno bio u mome vlasništvu doživio je promjenu spola i sada je u odličnim rukama kod grge - e taj je imao kontrabasovsku teleskop nogicu
( ako je iva nije u međuvremenu sklonio )

jel to muški kontrabas postao gospođa berda? :D

berda - berde
 

da , da
ali ja " to " volim zvati berdom
( nekako mi milije zvuči taj ženski miris imena ),
iako mislim da se ustvari radi o srednjem rodu - ovo ili ti ono berde

dušica
 

nisam glazbalar ni majstor pa ne mogu stručno divaniti o ovome ,ali svirao sam i kontrabas a sviram i berdu
koliko sam ja shvatio princip rada kontrabasa i berde je vrlo različit evo par mojih opažanja :

zadnja ploča - leđa
kod kontrabasa vibriraju i glasnjača i leđa dok kod berdi ( po mome mišljenju ) leđa više služe kao presa ( ne mogu naći bolju poredbu )
koja gura zvuk van iz " kutije " kroz zvučne otvore

ogromna kobilica na kontrabasu i relativno mala na berdi koja je rezultat drugačijeg kuta vrata u odnosu na tijelo

vrat - kraći kod kontrabasa

žičnjak
( ne znam kako se to zove na kontrabasu ) tailpiece ?
kod kontrabasa skraćuje dužinu žica i smanjuje im napetost
dok kod berde takva sprava ne postoji - u to ne bih računao ona 4 čavla zabijena u donji panj

i naravno trzanje po žicama
berda se svira uglavnom prema naprej ( ako ne mislimo na ta- fa , te- fe ili tremolo )
dok kontrabasisti prstima " trzaju " isključivo prema nazad

rezultat svih ovih razlika je da glasnjača berde ( po mom mišljenju )pod puno većim pritiskom nego glasnjača kontrabasa od tuda i ove 2 grede -predpostavljam
glasnjača "pumpa " tj vrši pokrete dolje gore pod pritiskom
šake - trzalice -žice - kobilice
a ako bi pod glasnjaču stavili dušicu sprječili bi joj gibanje i umrtvili ton berde
isprobano !

mislim da je to osnovni razlog nekorištenja dušice kod berdi

Mislim da veličina nogice utječe na zvuk, ali ako imaš dobar bas, fučka ti se za to jer su razlike u tom slučaju nebitne. Kako maestro kaže: bitno je zdravlje.

basista kod mene u bendu ima podesivu nogicu......može mu biti skroz unutar basa,a može ju izvući do nekih 30-tak cm

visina berde
 

upravo to je glavni problem
npr. ako se radi o "maloj " berdi , a visokom berdašu ili obrnuto tu nastaju komplikacije

u pravilu konjić ( gornja kobilica ) bi trebao biti u visini obrva , znači nešto iznad linije očiju
nezgodno je samo ako je " pozicija " udara pod desnom rukom prenisko ( a trebala bi biti u visini bokova )
e onda se lome leđa i krivi kralježnica ,
pojavljuju se problemi s tetivama - ( ne daj bože nikom) teniski lakat ( kojeg sam eto ja baštinio) itd.

apsolutno se slažem da je zdravlje najvažnije - nijedan instrument nije vrijedan patnje i bolesti
ako vam instrument ne " leži " - kupite si drugi

Zaboravio si dodati..
ili si ga dajte izraditi kao ja:krez::ples:

nisam namjerno htio to reći da ne bi bilo da pravim majstoru posla :krez::krez::krez:

Nogica, ton...
 

Slažem se sa svima koji misle da visina basa/nogice treba biti prilagođena sviraču, odnosno njegovom zdravlju na duže staze. Pa ne možeš svirati godinama k'o upitnik, a da to ne ostavi traga (osim ako ima onih sado-mazo koji u tom uživaju)...
Većinom na "nogicu" stavljamo nekakav gumeni čep ili sl. da bismo izbjegli efekt zlatne piruete i sl. E, sad kako prenosi to čudo ton, nisam baš siguran. Možda služi kao low-pass filter, 'ko zna...Ton basa, po meni ovisi najprije o kvaliteti instrumenta, a zatim sve ostalo... Naravno, na rasprostiranje utiče položaj/visina/itd., amplituda /stojnih valova/,;frekvencijska karakteristika prenešenog pojasa ovisi također o puno toga (podloga, materijali u okolini/tvrdoća i sl./, dimenzije prostora u odnosu prema tzv. harmonicima valnih pojasa /tzv.rezonantne špice/, gustoća medija /zraka/, odnosno vlažnost,itd.)... Meni je najljepše kad begeš zaruži u nekakvom finom (po mogučnosti drvenom ili kamenom) prostoru "umjerenih" dimenzija, sa kojim svodom (boltom, voltom), pa šajbe (prozori) ne znaju kaj bi od vibracije... Sa kontrabasom (gudalom) možeš fino naći i rezonanciju istih, pa da vidiš belaja...:angry:
Ali, koliko vidim ima tu na forumu dosta dečki koji su graditelji i bolje se kuže u akustiku, pa nek' oni vele svoje... Navodno, čuo sam da čak i veličina, oblik f-otvora i njihov položaj u odnosu na konjić (kobilicu), odnosno oktavnu sredinu (menzura x 2, jer je sve naravno logaritamsko) igra bitnu rolu..?.. Htio bih da mišljenje da neki "stručnjak" za te cake... :top:

Rod basa...
 

Nemam ništa protiv ovog "profumo di donna", dapače, ali zar ne postoji i naziv begeš... Inače, mi smo kao klinci upotrebljavali "ženski" naziv za čelo-berde, a to je sasvim drugi instrument (čelo,ponekad i violinskog oblika). :) Maestro?...:bonk:

begeš
 

begeš je mađarski ciganski naziv za bas koji se postepeno udomaćio i kod nas

bEGEŠ
 

Jasno, ali kad kažeš da sviraš begeš, svaki te tamburaš razumije...
Nema dvojbi oko raznih vrsta berdi, baseva, bajseva, kontrabasa, bas-git., basona, "farkaša", "sremaca",truba, baritona, sax-ova, fliegehorna, itd. :top:

u ćem je fora?
 

položaj kobilice na basu...

na slikama su različiti basevi, jedan ima kobilicu smještenu po visini točno na sredini f otvora, jedan ima niže postavljenu kobilicu....
e, sad zašto dolazi do takvih razlika. jednom davno mi je jedan stari svirac profesionalac tvrdio da kobilica MORA biti točno na sredini f otvora, inače da ne valja

Privitak 2530 http://forum.tambura.com.hr/attachme...3&d=1217970809

mene to isto zanima.. vidim da je kod Basdžijinog basa isto kobilica na sredini "efova":lekcija:

položaj kobilice
 

pa mjesto kobilice svakako određuje dužina menzure
e sad ako je sredina " efova " u visini kobilice eto ti simetrije :krez:

no ako idemo obrnutom logikom ...

na mojoj berdi je kobilica maaalo niže od sredine efova
jer smo prije određivanja menzure i kotiranja
tražili gdje je tonsko hot spot mjesto za kobilicu
tako da smo utvrdili da berda bolje radi
ako je kobilica malo niže od " predviđenog mjesta "
te smo po toj dužini odredili menzuru :krez::krez::krez:

pa tu negdje se u biti i vrtilo moje pitanje... to jest, šta ima prioritet, menzura ili položaj kobilice. po različitim basevima možemo zaključiti: nekima jedno, nekima drugo. ali duljina menzure je najznačajniji faktor u izračunu napetosti žica. dulja menzura-veća napetost... malo sam zbunjen. valjda će proći. :blink:
kontrabasi, koliko vidim nemaju takvih razlika. druga je stvar koliko su uopće usporedivi gudački i tamburaški basevi.